Ovo povećanje referentne kamatne stope je deveto uzastopno povećanje i od travnja ove godine ona je povećana za ukupno četiri procentna poena.

Na današnjoj sjednici Izvršni odbor je odlučio povećati referentnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 5%. U istoj mjeri povećana je i stopa na depozitne olakšice – na 4%, kao i stopa na kreditne olakšice – na 6%.

Donošenjem ovakve odluke Narodna banka Srbije nastavlja pooštravati monetarne uvjete i utječe na ograničavanje sekundarnih efekata rasta cijena putem inflatornih očekivanja i time doprinosi da se inflacija u Srbiji nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja do kraja razdoblja projekcije. Današnje povećanje referentne kamatne stope predstavlja njenzino deveto uzastopno povećanje, s kojim je od travnja ove godine ona povećana za ukupno 400 baznih bodova. Prenošenje efekata dosadašnjeg zaoštravanja monetarne politike na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje ukazuje na učinkovitost transmisionog mehanizma putem kanala kamatne stope. Istovremeno, Narodna banka Srbije ograničavanjem efekata prelivanja rasta uvoznih cijena na domaće cene, kao i makroekonomskoj stabilnosti u uvjetima povećane globalne neizvesnosti, u znatnoj mjeri doprinosi i održavanjem relativne stabilnosti tečaja dinara prema euru.

Izvršni odbor istakao je da se gospodarstvo u Srbiji i dalje suočava s znatnim troškovnim pritiscima iz međunarodnog okružja, iako ima naznaka njihovog popuštanja. Pritom, i dalje izražene geopolitičke tenzije i volatilno kretanje svjetskih cijena energenata i hrane prethodnih mjeseci pod utjecajem brojnih faktora na strani ponude i tražnje upućuju na opreznost monetarne politike Narodne banke Srbije. Prema prvim procjenama za studeni, inflacija u zoni eura, najvažnijem ekonomskom partner Srbije, smanjena je prvi put u posljednjih 17 mjeseci na razinu od 10%, što je bolji ishod od očekivanog, zahvaljujući usporavanju rasta cijena energenata, dok cijene hrane i bazna inflacija još uvijek nisu usporile rast. Bolji od očekivanja su i pokazatelji ekonomske aktivnosti eurozone, uprkos oštrom povećanju kamatnih stopa i izraženoj geopolitičkoj neizvjesnosti, s tim da se u 2023. godini i dalje očekuje recesija. Nastavak pooštravanja monetarnih politika ECB-a i FED-a očekuje se i u narednom razdoblju, ali se procjenjuje da će se tempo povećanja kamatnih stopa usporiti, tj. da će visina njihovog povećanja biti manja od dosadašnjih. Rast troškova života stanovništva i izdataka poduzeća, zajedno s zaoštravanjem monetarnih politika vodećih centralnih banaka, odrazit će se na globalnu gospodarsku aktivnost i postepeno smanjenje globalnih inflatornih pritisaka naredne godine. Izvršni odbor je istakao da su sve manje izraženi zastoji u globalnim opskrbnim lancima, a smanjene su i svjetske cijene primarnih proizvoda, prije svega energenata, što bi također trebalo doprinijeti smirivanju inflatornih pritisaka u narednom razdoblju. Tako je cijena prirodnog plina na europskom tržištu, koja je izazivala najviše zabrinutosti, znatno smanjena od početka rujna, a dovoljne količine plina će ograničiti njen dramatičan rast ove zime, koji se prvobitno očekivao.

Nastavak zaoštravanja monetarnih uvjeta neophodan je čak i u ambijentu preovlađujućeg utjecaja faktora na strani ponude na inflaciju, kako bi se odlučno utjecalo da ona ne bude postojanija u dužem razdoblju i kako se ne bi dodatno proširila. Odlučujući da postupno i odmjereno pooštrava monetarne uvjete na domaćem tržištu, Izvršni odbor je imao u vidu da kretanje inflacije u Srbiji, koja je u oktobru iznosila 15% međugodišnje, i dalje u najvećoj mjeri određuju globalni troškovni pritisci. Ukupna inflacija ostat će povišena do kraja ove i početkom naredne godine, ali će se nakon toga naći na opadajućoj putanji, uz znatniji pad u drugoj polovici 2023. i povratak u granice cilja do kraja razdoblja projekcije. U smjeru smirivanja inflatornih pritisaka djelovat će dosadašnje zaoštravanje monetarnih uvjeta, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cijena energenata i hrane u prethodnom razdoblju, kao i niža eksterna tražnja u uvjetima nepovoljnijih izgleda globalnog gospodarskog rasta.

Bruto domaći proizvod zabilježio je realni međugodišnji rast u trećem tromjesečju od 1%, što je neznatno niže od preliminarne procjene Republičkog zavoda za statistiku (1,1%). Na usporavanje privredne aktivnosti naročito su se odrazili ovogodišnja suša i znatno lošija poljoprivredna sezona od pretpostavljene, smanjenje eksterne tražnje, kao i nastavljen rast troškova u proizvodnji, koji prije svega utječe na nižu proizvodnju u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji. Zbog niskog vodostaja rijeka nastavljen je i pad aktivnosti u sektoru energetike. S druge strane, visok rast proizvodnje bilježi se u sektoru rudarstva. Izvršni odbor očekuje da će bruto domaći proizvod ostvariti realan rast u rasponu 2–3% u ovoj i narednoj godini, a da će ubrzati na 3,5% u 2024, kako budu slabili efekti faktora koji su utjecali na nižu eksternu tražnju, kao i uslijed planirane realizacije investicionih projekata, prije svega u infrastrukturu.

Ovisno od globalne geopolitičke situacije i kretanja ključnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaćeg i međunarodnog okružja u narednom razdoblju, Narodna banka Srbije će procijenjivati ima li potrebe za nastavkom zaoštravanja monetarnih uvjeta i u kom opsegu. Prioritet monetarne politike i dalje će biti osiguanje cijenovne i financijske stabilnosti u srednjem roku, uz potporu daljem privrednom rastu.

Sljedeća sjednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održat će se 12. siječnja 2023. godine, kada se očekuje još jedno povećanje referentne kamatne stope za dodatnih 50 baznih bodova.