Od otprilike dva milijuna hektara plodnih vojvođanskih njiva, prema podacima javnog poduzeća Vode Vojvodine, pod sustavom za navodnjavanje je tek 70.000 hektara.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije, međutim, pokazuju da je prošle godine u cijeloj zemlji od 3,5 milijuna hektara oranica koje se obrađuju navodnjavano i manje od toga – ispod 53.000 hektara.

“Osušeno” 6 mlrd. dolara
“To je katastrofalno malo. Oko 50.000 hektara je ništa. Primjerice Albanija navodnjava 370.000 hektara i onda se čudimo zašto nam dolazi rano voće i povrće od njih. Za posljednjih deset godina, suše su odnijele u Srbiji šest milijardi dolara”, tvrdi poljoprivredni analitičar Branislav Gulan.

Da bi se navodnjavane površine povećale, država je 2014. godine kod Razvojnog fonda Abu Dabi podigla kredit od 100 milijuna eura, no koliko je tog novca i na što do sada utrošeno, pitanje je na koje je Euronews Srbija pokušao doznati u srpskom Ministarstvu poljoprivrede, no odgovor dobili nisu?!

“Površine nisu povećane. Vjerujem državnim institucijama i njihovim podacima. Sustavi se ne povećavaju. Novac je došao od fonda Abu Dabi, trebalo je sve već biti završeno. Nekoliko desetina tisuća hektara je obećavano narodu da će biti završeno do 2019. godine. To nije napravljeno, nešto se radi, nešto se gradi, ali službenih podataka nema, kaže Gulan.

“Gradimo crpnu stanicu Srbobran- Bogojevo, dakle na jednom od kanala hidro sustava Dunav-Tisa-Dunav”, kaže Igor Kolaković iz JVP Vode Vojvodine. To je jedan od ukupno 29 projekata koji se u Vojvodini rade novcem iz kreditne linije iz Abu Dabija”, pojašnjava Kolaković. Iz te crpne stanice voda će potisnim cjevovodom stizati do buduće brane i akumulacije na rijeci Krivaji, koja se sada također gradi.

Ekološki problemi
Stanica će omogućiti navodnjavanje 10.000 hektara zemlje i riješiti ekološki problem vodotoka koji ljeti često presuši. Kolaković pojašnjava da su 2017. krenuli prvi radovi na terenu, a da je do sada 15 projekata završeno, osam je u završnoj fazi, dok je još šest u toku.

Profesorica Poljoprivrednog fakulteta Marija Ćosić smatra kako nisu točni podaci da se samo 1,4 posto usjeva u Srbiji navodnjava i tvrdi da su to neki stariji podaci, a da se sada navodnjava blizu tri posto registriranih poljoprivrednih kultura, što je oko 120.000 hektara.

Profesorica Čosić ističe kako je navodnjavanje sjajna mjera, ali da se ne mogu klimatske promjene, niti suša spriječiti samo primjenom navodnjavanja.

“To su velika i skupa ulaganja, naročito kada su u pitanju pojedinačna poljoprivredna gospodarstva, prije svega kada se radi o intenzivnim voćarskim nasadima, gdje je ulaganje od 50.000 do 100.000 eura po hektaru”, kaže prof. Marija Čosić.