Raste potražnja za zlatom čiji je gram u petak na burzi koštao 56,2 eura, što je za oko 96 posto skuplje u usporedi s, primjerice, 2013. godinom. Portal Novosti.rs navodi da je za polugu od 20 grama potrebno izdvojiti 147.905 dinara, što je četvrtina ukupne prodaje investicijskog zlata u Srbiji. Poluga od 50 grama košta 364.462 dinara, dok se najmanja od 10 grama prodaje po cijeni od 77.142 dinara.

”Od početka rata u Ukrajini vlada velika potražnja za otkupom zlata, mjerena prodajom investicijskog zlata kako u svijetu, tako i u Srbiji”, kaže za Novosti Ljuba Jakić, jedan od prvih trgovaca investicijskim zlatom u Srbiji.

Trend rasta

Trend rastuće potražnje započeo je vrtoglavom uzlaznom putanjom kao posljedicom pandemije koronavirusa. Dok je vrijednost ovog tržišta u Srbiji 2020. godine iznosila oko 60 milijuna eura, lani je narasla na oko 100 milijuna eura, a procjenjuje se da će to dostići čak 200 milijuna eura. Potražnja za investicijskim zlatom je samo u godinu dana skočila od 800 do 1000 posto, piše portal Novosti.rs. Kako pioniri ovog posla u Srbiji tvrde, prvo je na tržište utjecala pandemija koronavirusa, a potom ukrajinska kriza i rat. Sumnje u vrijednost novca, energetski kolaps i inflacija pokrenuli su zlatnu groznicu u svijetu. Mnogi u Srbiji rekli su da počinju ulagati u zlato čija se vrijednost stoljećima nije mijenjala. No, cijena mu je u jednoj godini porasla za 12 posto, a u posljednjem desetljeću čak 100 posto.

Jakić za portal Novosti.rs kaže da zbog trenutne “borbe” vlada nestašica i ljevaonice ne mogu pratiti potražnju za ovim plemenitim metalom.

”To ne treba čuditi, jer zlato je stoljećima opstalo kao čuvar vrijednosti u svim dijelovima svijeta”, kaže Jakić.

Sve je više dvojbi o valutama, euru, dolaru, švicarcima, jer u vrijeme krize, ratova, inflacije njihova vrijednost opada, za razliku od zlata koje se pokazalo kao najbolji način za očuvanje vrijednosti kapitala. Ovdje je sve više ljudi koji su shvatili da im je višak novca sigurniji ako ulože u zlato umjesto da ga čuvaju na računima. Do sada građani čine oko 99 posto onih koji kupuju investicijsko zlato u Srbiji, a jedan posto poduzeća. Prema podacima Ministarstva trgovine, koje izdaje dozvole uvoznicima zlata, u posljednje dvije godine primjetan je trend povećanja broja tvrtki koje se bave uvozom investicijskog zlata, kao i broja zahtjeva za uvoz.

Poluge i pločice

”Pregled izdanih dozvola za uvoz zlata u razdoblju od početka godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, potvrđuje trend rasta interesa za uvoz zlata, u obliku poluga i pločica”, kažu u Ministarstvu trgovine.

Prisutan je dakle trend povećanja broja tvrtki koje uvoze zlato u obliku investicijskog zlata, broja zahtjeva za uvozom, kao i potrebne količine zlata. To se nastavlja i ove godine. Svjedoči tome i podatak da je Srbija prošle godine sve zlato koje je do tada bilo na stranim računima, svih 13 tona, prebacila u Srbiju. ”Cilj je na ovaj način dodatno povećati sigurnost i dostupnost našeg monetarnog zlata, u okruženju povećane globalne neizvjesnosti. Bruto devizne rezerve NBS-a prije tri dana iznosile su 15,6 milijardi eura. Od toga su 13,3 posto deviznih rezervi bile zlatne rezerve, što je 37,6 tona zlata ukupne vrijednosti 2,1 milijardu eura.

Udio zlata u deviznim rezervama povećan je s 5,7 posto na 13,3 posto od kraja 2012. godine, odnosno sa 15,9 na 37,6 tona. Trend vraćanja zlatnih rezervi matičnim zemljama prisutan je posljednjih nekoliko godina kao posljedica nastojanja da se poveća dostupnost i sigurnost zlatnih rezervi u vrijeme krize i neizvjesnosti”, kažu u Narodnoj banci Srbije (NBS).

Uz NBS, dio tog trenda su, između ostalih, njemačka, nizozemska, austrijska, poljska, mađarska i rumunjska središnja banka. Prema preliminarnim podacima Svjetskog savjeta za zlato za ožujak 2022. godine, Srbija je na 57. mjestu u svijetu.