Vlada Srbije prošlog je petka “omrznula” cijenu ultrahomogeniziranog mlijeka sa 2,8 posto mliječne masti, koja je bila ograničena na 128,99 dinara, ali će marža na sva ultrahomogeniziranog (UHT) mlijeka biti 10 posto, potvrđeno je za “Blic Biznis” u Ministarstvu poljoprivrede, javlja portal blic.rs.

Slobodan izvoz dizela

Produžuje se i zabrana izvoza mlijeka do 31. listopada ove godine.

Nova najviša cijena kristal šećera bit će 109,99 dinara po kilogramu. Mijenja se i cijena svježeg pilećeg mesa, pa će kilogram ubuduće koštati 319 dinara. Do 31. listopada produžuje se uredba o ograničenju cijena naftnih derivata, a ukida se odluka o zabrani izvoza dizela.

Vlada Srbije je Uredbom od 6. rujna ove godine bila propisala maksimalnu maloprodajnu cijenu UHT mlijeka s 2,8 posto mliječne masti na 128,99 dinara. Istim propisom, bila je promijenjena i maksimalna trgovačka marža za sve vrste UHT mlijeka i smanjena s 12 na 5 posto. Istom je odlukom bila uvedena i zabrana izvoza svježeg mlijeka i pojedinih mliječnih proizvoda do 30. rujna ove godine.

Profesorica beogradskog Ekonomskog fakulteta Žaklina Stojanović izjavila je za Euronews Srbija da se odluka o ograničavanju cijena pojedinih namirnica donosi uvijek u periodu kada postoje krizni uvjeti i kada su države izložene različitim neizvjesnostima. Profesorica podsjeća da je hrana i politička kategorija i da sve države svijeta vode računa o tome da omoguće prehrambenu sigurnost kao i sigurnost u normalnim okolnostima, a posebno u kriznim uvjetima.

“Poznato je da se tri gladne godine moraju nekako premostiti ako se pojave. To vrijedi i za aktualnu krizu, jer se vlade zemalja u cijelom svijetu upravo suočavaju s ovim problemom, kako osigurati prehrambenu sigurnost, dovoljne količine hrane za vlastitu populaciju. S druge strane, hrana u našem slučaju jeste kategorija koja više pripada segmentu koji je vezan za mogućnost izvoza, a mi kao uvozno nezavisni vezano za osnovne životne namirnice mogli smo iskoristiti tu našu poziciju znatno bolje u okviru regije – i kao opskrbljivač i kao netko tko može pomoći susjedima u realizaciji svih ovih zahtjeva koji su vezani za kriznu”, smatra prof. Žaklina Stojanović.

Svi su nezadovoljni

Proizvođači mlijeka već duže vrijeme traže veće otkupne cijene, navodeći da su na rubu opstanka, a da je cijena litre u maloprodaji tri puta veća od one koju oni dobiju od mljekara. Ukazuju da mljekare uvozom mlijeka u prahu praktično ugrožavaju domaće mljekarstvo, jer nedostatak domaćeg mlijeka nadoknađuju na stranom tržištu, a tako izbjegavaju i obavezu da povećaju otkupnu cijenu, jer imaju dovoljno sirovina za proizvodnju. A da je uvoz u porastu, pokazuje podatak da je samo u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno 5200 tona mlijeka u prahu, što je za trećinu više nego cijele prošle godine.

Farmeri kažu da otkupne cijene mlijeka ne pokrivaju ni 50 posto proizvodnje, pa da subvencije države koje su namìnjene za razvoj i genetsko unapređenje stočarstva koriste za pokrivanje troškova hrane i energenata.

Iz mljekara navode da se ni maloprodajne cijene finalnog proizvoda, nisu ozbiljnije mijenjale. Maja Bađin Georgijević iz Mlekare Šabac izjavila je za Bloomberg Adrija da je već neko vrijeme evidentno da je situacija u mliječnom govedarstvu kompleksna i teška, jer je povezana sa širim kontekstom poskupljenja u cjelokupnom lancu – od primarne proizvodnje (ishrane i uzgoja stoke), preko prerade mlijeka (konstantnog rasta cijena svih sirovina i logistike), do plasmana.