Rast bruto domaćeg proizvoda Srbije će prema preliminarnoj procjeni Zavoda za statistiku u 2022. godini iznositi 2,3 posto, piše internetski portal danas.rs. To znači da je rast BDP-a u četvrtom tromjesečju međugodišnje iznosio manje od jedan posto.

Što se tiče srpske ekonomije, 2022. godinu obilježio je dinamičan rast u prvoj polovini godine na krilima privrednog oporavka od pandemijske 2020. i rasta od 7,5 posto u 2021. (uvjerljivo najveći u regiji) i ogromno usporavanje u drugoj polovini godine. Rast BDP-a u prvom polugodištu u odnosu na isti period prošle godine iznosio je četiri posto, u prvom kvartalu 4,2, a u drugom 3,8 posto.

U 2022. drugi rasli brže
Ipak od lipnja učinci rata u Ukrajini, rast cijena energenata i problemi u vlastitoj proizvodnji struje, suša i veliki pad u građevinarstvu počinju se osjećati pa je godišnji rast BDP-a u trećem tromjesečju iznosio svega 1%, da bi još i dodatno usporio u posljednjem kvartalu.

Vrijednost izvedenih radova u građevinarstvu u 2022. godini bilježi realni pad od 11,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Promet u maloprodaji je povećan je realno za 6,4 posto, dok je promet u trgovini na veliko nominalno veći za 19 posto (realno, kada se isključi inflacija oko četiri posto).

Izvoz je porastao 23,5 posto, a uvoz čak 33 posto. Ugostiteljstvo je realno povećano za 40 posto u odnosu na prošlu godinu, a broj noćenja turista za 37,5 posto, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. Nakon rasta investicija od 15,9 posto pretprošle godine, u 2022. godini one su stagnirale, odnosno rast je nula.

Od jedne od najbrže rastućih ekonomija u regiji s početka godine, Srbija je došla do ekonomije s jednom od najnižih stopa rasta u ovoj godini. Bolji rezultat privreda u okruženju ove godine dobrim dijelom je i posljedica njihovog sporijeg oporavka od recesijske 2020. godine. Dok je Srbija već početkom 2021. godine povratila izgubljeni BDP, mnoge od ovih zemalja su to postigle tek krajem 2021. ili čak i početkom 2022. godine.

Pored Srbije koja će u 2022. zabilježiti rast od 2,3 posto, Centralna banka Albanije prognozira rast od 3,7 posto, Bugarska (prema novembarskoj projekciji Evropske komisije) 3,9 posto, a BiH (procjena CB BiH) 4,1 posto.

Značajno usporavanje Hrvatske
Mađarskoj se prognozira (EK) 5,5 posto, a Hrvatskoj od šest posto prema procjeni Europske komisije do 6,3 posto koliko je procjena Hrvatska narodna banka. Rumunjska će prema prognozi EK-a dostići 5,8 posto, a Slovenija 6,2 posto.

U svakom slučaju, veliko ekonomsko usporavanje nastavit će se u 2023., a u okruženju skoro nitko neće dostići rast od dva posto, što ni ne čudi s obzirom da se eurozoni procjenjuje svega 0,3 posto, a Njemačkoj, najvećoj europskoj ekonomiji recesija od 0,6 posto.

Ministarstvo financija Srbije procijenilo je privredni rast od 2,5 posto u 2023. godine, i to bi bio najbolji ekonomski rezultat u okruženju ako se ostvari. Ipak neke financijske institucije, kao na primer austrijska Erste banka, procjenjuje rast Srbije sljedeće godine na 1,6 posto, a autori Kvartalnog monitora na dva posto, a većim šansama da bude niži nego viši od toga. Za Mađarsku se prognozira jedva primetan rast od 0,1 posto u 2023. a Sloveniji 0,8 posto.

Za Hrvatsku se očekuje usporavanje na jedan posto prema procjeni EK-a, dok HNB očekuje 1,4 posto sljedeće godine. Centralna banka BiH očekuje rast od 0,9 posto, a Europska komisija za Bugarsku 1,1 posto. Rumunji sa 1,8 posto i Albanci sa dva posto su najbliži očekivanom privrednom rastu
Srbije.