Predsjednik Udruge proizvodjača malina u Srbiji, Dobrivoje Radović rekao je za agenciju Beta da vlasnici hladnjača koji su preuzeli maline po akontnoj cijeni od 550 dinara po kilogramu sada najavljuju smanjenje te cijene za 40 dinara, s obrazloženjem da se to voće teško prodaje.

“Vlasnici hladnjača koji su preuzeli maline od proizvodjača u Srbiji sada, umjesto ugovorom precizirane akontne cijene od 550 dinara po kilogramu za najkvalitetnije sorte vilamet, miker i fertodi, nude 510 dinara, jer tvrde da je kriza i da se slabo prodaje”, izjavio je Radović za Betu.

Dodao je da je akontna cijena, minimalna cijena koja je dio konačne i da se samo može dodatno povećati, a nikako smanjivati te da se to do sada nikad nije dogodilo.

Nema povjerenja
Radović je rekao da su otkupljivači do sada punu cijenu isplatili za 20 do 30 posto proizvođača u Srbiji i da su oni sa područja Kosjerića, Valjeva, Osečine, Brusa, dijela Užica i Ivanjice. Vlasnici hladnjača su na početku berbe na tim područjima malinu plaćali od 600 do 620 dinara po kilogramu.

Otkupljivači u ostalim dijelovima Srbije ponudili su, prema njegovim riječima za oko polovicu prodavaca malina akontnu cijenu od 550 dinara, a rokovi isplate su različiti i protežu se do prosinca ove godine.

“Tvrdim da su se otkupljivači, koji sada smanjuju akontnu cijenu, dogovorili i da dje luju monopolski, ali Komisija za zaštitu konkurencije u Srbiji ne radi svoj posao”, rekao je Radović za Betu. On je rekao da ne vjeruje otkupljivačima da prodaja ide teško, jer je rod maline bio maksimalno oko 50.000 tona, a prosjek je do 2017. godine bio 86.000 tona.

“Maline nema previše i ne može se mjeriti kvalitetna, ručno brana malina u Srbiji po kvaliteti i cijeni industrijske maline u Poljskoj. Otkupljivači u Srbiji su pre dvije godine, zbog slabog roda, ostali dužni kupcima oko 20.000 tona, pa ovogodišnja ponuda, koja je i inače smanjena, ne može biti prevelika i razlog za obaranje akontne cene”, rekao je Radović.

Dodao je da su proizvodjači za rod maline u 2021. godini na akontnu cijenu od 420 dinara po kilogramu dobili doplatu još oko deset dinara, a da su otkupljivači imali zaradu od 50 do 200 dinara po kilogramu.

“Otkupljivači tada nisu dijelili ogromnu zaradu s proizvodjačima, već su nam dali simboličnih desetak dinara, a sada traže da, zbog krize i slabe prodaje, dijelimo sa njima navodni gubitak i odreknemo se 40 dinara po kilogramu”, rekao je Radović.

Poštivanje ugovora
Dodao je da proizvođači traže da otkupljivači poštuju ugovor, da država prekontrolira koliko je maline izvezeno i po kojim cijenama, kao i da Komisija za zaštitu konkurencije utvrdi da li su sklopili monopolski dogovor da sada obore akontne cijene po kojima su potpisani ugovori.

Radović je rekao da je nedopustivo da otkupljivači sada traže da im država pomogne u odlaganju isplate kredita jer ni oni ne nude proizvodjačima malina, koje su financirali kupovinom gnojiva i zaštitnih sredstava, odlaganje izmirenja tih obveza.

Inače, Radović je 19. Prosinca 2021. za portal Agrofin izjavio da će se ove godine cijena malina morati povećati, jer je “2022. godine cijena će biti značajno veća zbog velikih troškova repromaterijala. Mineralno gnojivo početkom 2021. bilo je od 30 do 70, sada je od 80 do 200 dinara, a najavljuje se i novi rast.

Pri tom malinari očekuju mnogo manji rod, jer je suša zaustavila rast mladih lastara” Neki proizvodjači su najavili da su spremni pokrenuti sudske procese zbog neizvršenja ugovora o otkupu malina