Predstavnici države, Udruženja malih i zadružnih hladnjača i proizvođača maline “Naše voće Srbija” dogovorili su da se osiguranjem kredita od dvije milijarde dinara isplati prošlogodišnji urod.

Naime, vlasnicima hladnjača koji imaju malinu na lageru bit će osigurana pozajmice ukupne vrijednosti oko dvije milijarde dinara (17 milijuna eura), kojima će oni isplatiti proizvođače.

Problematičan odnos
Predsjednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Srbije Dobrivoje Radović podsjetio je u razgovoru za Biznis.rs da je 2020. i 2021. godine na europskom i svjetskom tržištu nedostajalo oko 20.000 do 25.000 tona malina. On navodi da je prošle godine došlo do malog problema u odnosu malih i srednjih hladnjačara prema velikim hladnjačarima i izvoznicima.

“Dogodio se pad potražnje maline od strane malih hladnjača. Naime, velika količina ovog voća uvozi se iz zemalja kao što su Ukrajina ili Poljska, a iz Srbije je od kolovoza prošle do 1. ožujka ove godine izvezeno između 75.000 i 80.000 tona malina.

U 2022. godini smo proizveli 60.000 tona i kažu nam da će ostati na zalihama od 20.000 do 25.000 starog uroda”, navodi ovaj proizvođač i ističe da u ovim brojkama postoji veliko neslaganje, za koje postoji jasno objašnjenje.

“Hladnjačari su u Srbiju iz spomenutih zemalja uvezli malinu po cijeni koja dominira za zamrznutu robu – od 250 do 350 dinara. Kod nas je svježa malina koštala od 500 do 630 dinara, a plaćala se poljoprivrednim proizvođačima.

Sada je ponuda iz uvoza jeftinija nego što je bila svježa malina na tržištu i zbog toga je došlo do problema. Zašto bi velike hladnjače platile malim, kada već iz uvoza imaju jeftinije maline? Zbog toga male hladnjače nisu prodale svoje zalihe i nisu isplatile malinu proizvođačima”, naglasio je Radović.

Travanj i svibanj su donijeli obilne padaline na razini cijele Srbije, što negativno utječe ne samo na maline, već i na sve druge poljoprivredne kulture.

Vremenske neprilike
“Posljednjih sedam dana Srbijom haraju tolike nepogode – padaline, grad, vjetrovi, oluje, a mi ćemo u odnosu na prošlu godinu imati manju proizvodnju. Do danas je to manjak od oko 20 do 30 posto, zbog kašnjenja vegetacije i vremenskih nepogoda, upozorio je Dobrivoje Radović.

“Od maline direktno i indirektno ovisi oko milijun ljudi u Srbiji, a da ne pričamo o drugim stvarima koje imaju veze sa njenim prometom. Prošla godina je bila fenomenalna za svaku općinu koja se bavi proizvodnjom, ali i za one općine iz kojih su dolazili radnici. Oko 300 do 350 milijuna eura je 2021. i 2022. godine iznosio devizni priljev prema državi jer, naravno, i Srbija ima interes u vidu punjenja budžeta”, navodi.

On je podsjetio da je prošle godine sve bilo mnogo jeftinije, čak i za 30 do 60 posto. Prošle godine je u ovo doba malina iz plastenika koštala između 1.000 i 1.800 dinara za kilogram, a sada je, kako kaže Radović, na tržnicama i u nekim trgovinama čak i do 2.000 dinara.