Očekuje se da će tržište hrane u Srbiji rasti 6,13 posto godišnje, prema podacima portala Statista koje je dostavio Coface. U Srbiji je, prema portalu Statista, najveći tržišni segment meso s tržišnim volumenom od 2,15 milijardi dolara u 2023. godini.

Kao što je istaknuto u Coface tržišnim uvidima, relativna otpornost na posljedice krize izazvane Covidom 19, budući da potrebe za hranom nisu baš kompresibilne, smatra se glavnom poslovnom prednošću u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Pritisak inflacije
No, s druge strane, tu su i nedostaci poput osjetljivosti na promjene cijena energije i inputa (posljedice rata u Ukrajini), na koje tvrtke iz tog sektora također stavljaju najveći naglasak prikupljajući uvide s tržišta za potrebe analize.

Nedostaci uključuju volatilnost cijena poljoprivrednih proizvoda i činjenicu da je sektor visoko izložen klimatskim i biološkim opasnostima, pogoršanim povećanom učestalošću ekstremnih događaja (toplinski valovi, poplave, požari, itd.)

Ocjenjujući tvrtke u Cofaceu, nastojalo se sagledati cjelokupnu sliku trenutnog stanja pojedinih gospodarskih subjekata i glavne čimbenike koji su dominantno utjecali na poslovanje, ne oslanjajući se samo na financijske podatke, već stječući uvid u razloge vezane uz kvalitativni aspekt uspješnosti poduzeća.

“Utjecaj inflacije jedan je od najvećih problema koje su tvrtke istaknule u analizama koje je proveo Coface, kao i utjecaj rata u Ukrajini koji je uzrokovao rast cijena energenata, što se odrazilo na značajan porast troškova poslovanja. Gledajući situaciju vezanu uz rusko-ukrajinski sukob, opskrbni pravci u Srbiji pretrpjeli su manje štete od konkurencije.

To je stvorilo pritisak na tvrtke koje pokušavaju pronaći način kako prevladati poteškoće koje proizlaze iz povećanja troškova poslovanja kao posljedice rasta cijena inputa, pokazuju Cofaceovi uvidi.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je do kraja listopada 2023. izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 3,8 milijardi eura, dok je istovremeno uvezla hranu u vrijednosti od 2,7 milijardi eura.

“Srbija je u prvih deset mjeseci prošle godine ostvarila suficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 1,1 milijardu eura. Količinski gledano, izvezeno je 3,8 milijardi tona robe, a uvezeno 1,4 milijarde tona raznih roba iz kategorije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”, ističe se u Coface insights.

Voće i povrće
Od poljoprivrednih proizvoda Srbija najviše uvozi voće i povrće, 467.000 tona. Promatramo li vrijednost izvezene poljoprivredne proizvodnje, najznačajniji proizvodi su povrće i voće, čija je vrijednost izvoza iznosila više od 870 milijuna eura, zatim žitarice s 562 milijuna eura, duhan i duhanski proizvodi 450 milijuna eura, a najmanji izvoz je životinjskih proizvoda, ulja i masti, 4,12 milijuna eura.

Također, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najveća vrijednost uvezene robe bila je na strani povrća i voća, više od 526 milijuna eura, zatim kave, čaja, kakaa, zatim začina i začinskih proizvoda, koji su uvezeno za 305 milijuna eura, a tu su i razni prehrambeni proizvodi i prerađevine s uvozom od 253 milijuna eura.