Pad potrošnje mesa u Srbiji procjenjuje se na oko 30 posto zaustavio je povećanje cijena, ali je poskupljenje te namirnice i dalje neizbježno jer se naglo smanjuje srpski stočni fond, a smanjit će se i uvoz nakon poskupljenja mesa u Europi za oko 50 posto, upozorili su jučer srpski stočari.

Iz Europske unije jučer je stiglo upozorenje kako je rast cijena svinjskog mesa neizbježan, a procjene govore i o rastu od 50 posto, što će se odraziti i na tržište Srbije koje je sve više ovisno u uvozu mesa iz EU.

Ne može se predvidjeti koliko će u budućnosti rasti cijene svinjskog mesa u EU zbog izuzetno neizvjesne trenutne situacije na svjetskom tržištu, ali je sasvim izvjesno da se definitivno očekuje cjenovni šok. Očekuje se skori rast cijena radi opstanka sektora na tržištu, jer je cijena inputa globalno drastično porasla i sadašnja je proizvodnja neodrživa.

Strahuje se od daljnjih posljedica i utjecaja na tržište zbog rata između Rusije i Ukrajine koji će se najviše odraziti na povećane troškove hrane za životinje, ali i na cijene energenata, gorivu i drugih ulaznih troškova.

Cijena svinjetine se u EU počela oporavljati tek krajem 2021. godine, te se snažniji rast očekuje krajem prvog i početkom drugog kvartala 2022. godine.

Projicirani rast cijena u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu iznosi otprilike 13 posto, ali i to se može smatrati relativno konzervativnom procjenom s obzirom na ukrajinsku krizu i volatilnosti na tržištima koje ju prate, stoga bi rast cijena svinjskog mesa do kraja ove godine na zajedničkom tržištu mogao biti daleko snažniji. Ovaj rast će se prenijeti i na srpsko tržište, upozoravaju stručnjaci.

Gubitak do 70 dinara po kg
Predsjednik Sabora proizvođača agro privrede Srbije (SPAS) Zoran Milićević izjavio je za Betu da je potražnja žive stoke skoro potpuno stala, a da su cijene stočne hrane eksplodirale i da se na proizvodnji svinja gubi 60-70 dinara po kilogramu. Svinje se prodaju po cijeni od 165 do 170 dinara po kilogramu žive vage, a minimalno bi kilogram žive vage trebalo po ovim cijenama hrane koštati 240 dinara, da bi proizvođači opstali.

Tovilišta i štale se ubrzano prazne, poslije naglog poskupljenja stočne hrane jer je proizvodnja potpuno neisplativa i stočari gašenjem proizvodnje smanjuju gubitke, rekao je Milićević.

Stočari iz središnje i drugih dijelova Srbije, gdje se žitarice manje uzgajaju, ovih dana spas traže u razmijeni mesa za kukuruz iz robnih rezervi jer je kod trgovaca njegova cijena od 42 do 45 dinara po kilogramu. Proizvođači su u velikom problemu jer je stočna hrana preskupa, a i kada bi je i htjeli kupiti nemaju novac jer ne mogu prodati stoku spremnu za klanje.

Fond svinja u Srbiji je prepolovljen u odnosu na prije dvadesetak godina kada je u njemu bilo oko pet milijuna svinja, koliko je tada trošilo domaće tržište. Potražnja svinjskog mesa i janjetine minimalno poraste pred velike pravoslavne praznike, ali da to nije ni blizu periodu od prije nekoliko godina. Stočni fond je toliko uništen da sada nema dovoljno niti podmlatka ni stoke za tov, ističu poljoprivredni stručnjaci.

Suvlasnik mesne industrije Matijević, Bojan Matijević naveo je da je potražnja mesa pala za oko 30 posto i da potrošači u Srbiji kupuju najviše pileće meso jer je najjeftinije. Cijena svinjskog mesa od buta je zamrznuta u trgovinama na 579 dinara, a kilogram piletine je 270 dinara, što znači da potrošač za kilogram svinjetine može kupiti dva kilograma piletine.

Matijević je objasnio kako je potrošnja mesa primjerena kupovnoj moći jer se najviše kupuje piletina, zatim svinjetina i na kraju junetina jer kilogram junećeg buta košta oko 1000 dinara. Cijene stoke su, kako je rekao, za proizvođače niske jer je poskupjela hrana i energija i kilogram žive vage svinja trebalo bi koštati najmanje 200 dinara, a da se ne računaju svi troškovi, a ako se računaju, kilogram bi trebalo biti i 250 dinara.

Poskupljenje stočne hrane će neminovno natjerati proizvođače stoke, a i mesare, da za izvjesno vrijeme podignu cijene mesa, sigurno u prvom valu 10-15 posto. Sadašnje cijene mesa u mesnicama su formirane na niskim cijenama žive stoke. Subvencije u Srbiji za poljoprivredu su i dalje male i nisu ni blizu financijskim poticajima koje poljoprivrednici dobivaju u europskim zemljama.

Pad sa 65 na oko 40 kg
Veliki utjecaj na negativne rezultate u srpskoj poljoprivredi sigurno ima stalni pad stočarske proizvodnje. Ovaj važan sektor u stvaranju BDP agrara sudjeluje samo s 29 posto što je znatno niže nego ranije. Svuda gdje je udio stočarstva u BDP-u agrara ispod 60 posto dokaz je siromaštva zemlje, ističu stručnjaci. Srpsko stočarstvo već tri desetljeća ima godišnji pad dva do tri posto godišnje.

Prije trideset godina Srbija je proizvodila oko 650.000 svih vrsta mesa i trošila po stanovniku oko 65 kilograma godišnje. Danas proizvodi 200.000 tona mesa manje, a potrošnja se svodi na oko 40 kilograma po stanovniku godišnje. Mesare su pune zahvaljujući uvozu, a samo je u 2019. godini za uvoz zamrznutog svinjskog mesa potrošeno 71, a u 2020 godini 58 milijuna dolara. Točnih podataka za 2021. godinu još nema, ali su na razini proteklih godina.

Srbija je od izvoznika mesa postala uvoznik. Dokaz je da je 1990. godine iz Srbije bilo izvezeno svinjskog meso za 762 milijuna dolara. Poslije toga 1992. godine došlo je do uvođenja sankcija), pa od tada do danas u EU nije otišao ni gram svinjskog mesa. I ne samo EU nego ni u druge zemlje, ako je trebalo meso transportirati preko država, članica EU.

Nenad Budimović, tajnik za stočarstvo u Privrednoj komori Srbije kaže da rezultati na kraju 2021. godine pokazuju kako je “došlo na naplatu” sve ono u što se ulagalo da se sistem tijekom pandemije održi. U prvih deset mjeseci 2021. godine iz Srbije je izvezeno 17.300 tona prerađevina svinjskog mesa, u vrijednosti od 50,8 milijuna eura, dok je svježeg mesa i prerađevina u istom periodu uvezeno 22.900 tona, u vrijednosti od 64 milijuna eura.