Industrijska proizvodnja u Srbiji je u kolovozu zabilježila međugodišnji rast od 5,8 posto, tako da je kumulativno međugodišnje povećanje od 2,4 posto u razdoblju siječanj-kolovoz ostalo relativno visoko, a prvi put nakon siječnja međugodišnji rast je zabilježen u sva tri sektora proizvodnje: rudarstvu, elektroprivredi i prerađivačkoj industriji, pokazala je analiza stručnog časopisa “Makroekonomske analize i trendovi” (MAT).

“U okolnostima izrazite dekonjukture eurozone, ova činjenica je kuriozitet i još jedna potvrda otpornosti domaće ekonomije. Ipak, ocjenjujemo da je ovaj rezultat privremen”, upozorili su analitičari MAT-a, uz napomenu kako jednostavno nije realno da se ovako snažan uzlazni trend industrijskog rasta u postojećem okruženju dugoročno može održati.

Prehrambeni sektor
Skreću pažnju na to da kretanja unutar prerađivačke industrije pokazuju kako nema stabilnog trenda i da su mjesečni skokovi uglavnom incidentnog karaktera i nepredvidivi. Čini se da je prehrmbeni sektor ipak platio ceh (pre) velikom dizanju cijena na početku ove godine.

Ključni problem prerađivačke industrije Srbije lociran je, prema njihovoj ocjeni, u sektorima sa ujedno najvećim udjelom u tom sektoru – odnosno u sektoru proizvodnje prehrambenih proizvoda, koji u ukupnoj industrijskoj proizvodnji sudjeluje sa 14,9 posto.

Fizički obujam te proizvodnje za osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2022. manji je za 0,9 posto, naveli su u analizi i istakli da, od osam grana prehrambene industrije, u kolovozu najveće međugodišnje smanjenje bilježe proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda i proizvodnja mliječnih proizvoda, a značajan je i pad prerade i konzerviranog voća i povrća.

“Interesantno je da su upravo proizvodi ove tri grane i perjanice ovogodišnje inflacije. U sve tri grane cijene u kolovozu u odnosu na prošlogodišnji prosjek bile su veće za oko 25 posto, znatno više od rasta cijena hrane, koji je iznosio 19 posto, stoji u analizi MAT-a.

“Gramzivost proizvođača (ali i trgovaca) se brzo vratila kao bumerang. Potražnja za ovim proizvodima je u drastičnom padu što šteti proizvodnji. Da li je to dovoljno upozorenje ovim kompanijama ostaje da vidimo”, zaključili su analitičari okupljeni oko MAT-a.

Robna razmjena
U međuvremenu, iz MAT-a su objavili i podatak kako je međugodišnji pad vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene u eurima zabilježen je osmi mjesec zaredom.

Za prvih osam mjeseci ove godine približno četiri petine robnog uvoza bilo je pokriveno izvozom. Pod utjecajem manjeg uvoza popravlja se položaj platne bilance, rastu devizne rezerve, ali padaju i proračunski primici po osnovi poreza na dodanu vrijednost.

Usporavanje inflacije pozitivno utječe na međugodišnji obračun realnih plaća koje rastu od lipnja, a nakon dvanaestomjesečnog pada trend rasta realnog prometa u trgovini na malo također ide uzlaznom putanjom.