Svaku treću prijavu za subvencije u okviru projekta konkurentna poljoprivreda Srbije podnijela je žena. Riječ je o projektu, za koji je polovinu sredstva dalo Ministarstvo poljoprivrede, iz programa Svjetske banke, zahvaljujući kojem je moguća kupovina mehanizacije i opreme za unapređenje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Faktor poticaja
Iako broj žena u poljoprivredi raste, ipak se nameće pitanje da li je razlog tome to što žene u posljednje vrijeme dobivaju veće državne poticaje, posebno ako je gospodarstvo prijavljeno na njih.

Članovi sindikata razlog vide u generalnom manjku radne snage, dok predstavnici udruženja za ekonomsko osnaživanje žena smatraju kako je priča o tome previše isforsirana i da u praksi to i nije baš tako. Iz Ministarstva navode kako podaci iz registra poljoprivrednih gazdinstava pokazuju da su u Srbiji mahom muškarci nositelji poljoprivrednih seoskih domaćinstava.

“Od ukupno prijavljenih broj žena nositeljica obiteljskog poljoprivrednog gazdinstva je 122.534, dok je ukupan broj žena koje su prijavljene kao člana registriranog poljoprivrednog gospodarstva 223.957.

Poticajne mjere, koje provodi Ministarstvo poljoprivrede preko Uprave za agrarna plaćanja, svakoj ženi koja je nositelj poljoprivrednog domaćinstva omogućava da pod istim uvjetima i sa istom visinom poticaja konkurira za sredstva kao i njen muški kolega, navode iz Ministarstva.

Dodaju da je kandidatima na raspolaganju oko 40 pravilnika koji pokrivaju svaki dio poljoprivredne proizvodnje.

“Žene se češće pronalaze u sektorima organske, plasteničke proizvodnje povrća i cvijeća, prerade poljoprivrednih proizvoda, pčelarstvu i sličnim granama, kao i u seoskom turizmu, ističu u srpskom ministarstvu poljoprivrede. Ipak, kako bi snažnije poticali uključivanje većeg broja žena, prilikom dodijele sredstava po mjerama nacionalnog programa poticaja koje se provode na temelju natječaja, njima se daju dodatni bodovi.

“Ženama, ali i fizičkoj osobi sa prebivalištem koje je na području sa otežanim uvjetima rada u poljoprivredi, kao i onima koji su navršili najviše 40 godina života u tekućoj godini, omogućen je i olakšan pristup izvorima financiranja i povoljniji uvjeti za kreditnu podršku. Također, žene dodatne bodove dobivaju i u okviru Ipard programa, kroz mjere jedan i sedam”, navode.

Da žene u Srbiji sve više moraju preuzimati i poslove koji su inače primjereniji muškarcima, podsjećaju i iz u Asocijaciji slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije.

“Razloge za to treba tražiti u sve većem odlasku radne snage u inozemstvo. To sigurno dovodi, ne samo u poljoprivredi, već i u mnogim granama gospodarstva, do neusporedivo većeg udjela žena u svim radnim procesima. A kada je tako, one jednostavno koriste priliku za pomoć države. To i nije tako loše, jer žene teže da se u ekonomskom smislu što više osnaže, naglašava Ranka Savić, predsjednica asocijacije.

Brojke i stvarnost
U udruženju Udahni život koje se, između ostalog, bavi i ekonomskim osnaživanjem žena na selu, priznaju da je u poljoprivredi više žena, ali samo na papiru.

“Naše informacije sa terena pokazuju kako u stvarnosti nije tako. Ta priča je forsirana od muških članova obitelji, kako bi se dobile subvencije i poticaji. Jer, žene lakše prolaze na takvim natječajima, otkriva Ljiljana Gusić, predsjednica udruženja. Navodi kako u poljoprivrednoj praksi žene niti žele niti mogu toliko biti aktivne.