Petodnevni prosvjedi srpskih poljoprivrednika završen je dogovorom sa Vladom Srbijom. Poljoprivrednici, koji su prethodnih dana traktorima blokirali pojedine putove i ulice, uglavnom su zadovoljni sporazumom, ali smatraju da je taj sporazum tek trenutno gašenje požara i traže sistemska rešenje za probleme u srpskom agraru.

U Privrednoj komori Srbije smatraju kako je dogovor dobra vijest, ali također naglašavaju da sada treba sjesti i početi rad na daljem rješavanju pitanja u poljoprivredi, ponajprije u stočarskoj proizvodnji. Povodom prelevmana na sireve, u PKS poručuju da je to jedno od pitanja i vrlo je bitno kako pred Europskom unijom opravdati tu mjeru.

Prema sporazumu koji je s predstavnicima sedam udruženja poljoprivrednika potpisala ministrica poljoprivrede Jelena Tanasković, povećani su osnovni poticaji za biljnu proizvodnju, odnosno poticaji po hektaru, sa 9000 na 18.000 (6000 dinara dizel gorivo plus 3000 dinara direktno) u tekućoj godini.

Pored toga, podignuta je maksimalna granica površine obradivog poljoprivrednog zemljišta od 20 hektara, propisana za biljnu proizvodnju, na 100 hektara, počevši od siječnja 2024. godine, a u skladu sa Zakonom o raspodijeli poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Premije za mlijeko
Povećana je premija za mlijeko sa 15 dinara po litri mlijeka na 19 dinara, kao poticaj za kvalitetne priplodne mliječne krave sa 30.000 dinara na 40.000 dinara po grlu. Ukinuto je 50 posto naknade za odvodnjavanje za tekuću godinu, kao i naknada za odvodnjavanje u potpunosti od 1. siječnja naredne godine.

Sporazum predviđa analizu kontrole uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, nastavak komunikacije sa proizvođačima mlijeka, regulaciju tržišta uvođenjem kvota za proizvođače, prerađivače i uvoznike mlijeka, a što će, kako se navodi, biti predmet daljnjiih razgovora u najkraćem roku.

Prema sporazumu, potrebno je pronaći rješenje za otkup mlijeka proizvođačima kojima je otkup otkazan, provesti analizu tržišta u pogledu uređenja žitarica i uvesti takozvani plavi dizel koji se odnosi na olakšice u visini trošarina na 100 litara dizel goriva po hektaru, za sve upisane površine u Registru poljoprivrednih gazdinstava.

Nakon potpisivanja Sporazuma Vlade Srbije sa predstavnicima sedam udruženja poljoprivrednika, poljoprivrednik iz Krčedina Radoslav Adamović iz Udruženja Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije za Euronews Srbija kaže kako je nemoguće da svi poljoprivrednici budu zadovoljni.

Na pitanje kakva je dinamika dogovorena sa Vladom u vezi sa isplatama, Adamović je rekao da su pregovori sa Vladom uvijek kritični, da je u onom što se dogovorilo bilo raznih promjena, ispravljanja teksta tako da bi sada trebalo da se isplati odmah tih 18.000 dinara, znači 9.000 plus 9.000. “Što se tiče ovog stočarskog dijela, to ide redom, kako idu njihovi natječaji vjerojatno će se tako to isplaćivati. Što se tiče plavog dizela, to je odgođeno za početak 2024.

Tada će se razgovarati i o daljim stvarima kao što su povećanje subvencija. Što se tiče ovih drugih stvari sve što je dogovoreno trebalo bi da krene odmah”, rekao je Adamović. Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije je, upitan da li je dogovor Vlade i sedam udruženja dugoročno rešenje ili samo gašenje požara, kaže da je dobro što se završila jedna vrlo napregnuta i neprijatna situacija koja je rezultirala protestom poljoprivrednika, navodeći da je Vlada bila u pat poziciji što se tiče obećanja novca.

Usporedba burzi
Povodom cijena pšenice na razini burzovnih, što je bio jedna od zahtjeva, Adamović je rekao da mu se ti zahtjevi u vezi sa usporedbom sa europskim burzmama nisu svidjeli.

“Nisu mi se sviđali ti zahtjevi, to je prošlo nekom tom većinom. Država ako kupuje za robne rezerve trebalo bi platiti nešto više iznad burze”, dodao je Adamović. Najavio je da će poljoprivrednici vršiti pritisak na Vladu da se poveća budžet za poljoprivredu za narednu godinu. Smatra kako je nužno uskladiti uredbe i zakone sa europskim.

“Oni imaju poticaje, mi nemamo, nismo imali, ovo sto smo imali do sada 8000, 9000 po hektaru, morate biti svjesni da je to do 20 hektara. Netko tko ima 60 hektara dobiva samo trećinu novca i to je sada socijalna mjera, mora da se uskladi sa zemljama iz okruženja, da bi to moglo onda normalno funkcionirati i da bismo bili konkurentni, nema tu nikakve velike filozofije”, rekao je Adamović.

Na pitanje da li prelevmani na sireve mogu postati novi problem, budući da je Srbija prelevmane za mlijeko, kako su rekli u EU, donijela bez suglasnosti EU, Budimović je rekao da je pitanje kako pred Euopskom unijom pravdati tu mjeru koju Srbija ima pravo primijeniti.