Žetva suncokreta u Srbiji se privodi kraju, a posijan je bio na ukupno 250.000 hektara, 10 posto više nego prošle godine, ali mu je otkupna cijena od oko 37 dinara bez PDV-a, duplo niža od prošlogodišnje.

Prinosi su različiti, a novac će zaraditi samo oni koji imaju više od tri tone po hektaru. Kako se formira cijena hrane od njive do stola i zašto poljoprivrednici jedva pokrivaju troškove dok uljare i trgovci uvećavaju profit, za RTS je govorio profesor Zoran Rajić, šef katedre za menadžment u agrobiznisu Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

“Prinosi suncokreta se uglavnom kreću između 2,5 i 3 tone. A to su prinosi koji, ukoliko uzimate zemlju u zakup, sigurno ne osiguravaju zaradu. Kalkulacija u Banatu s prinosom od 3 tona po hektaru je bila 39 dinara, a ako usporedite sa cijenom koja je ponuđena proizvođačima vidite da ste u minusu dinar i po, dva.

Ukoliko imate preko tri hektara i zemljište u vlasništvu zarada je oko 200 eura po hektaru”, izjavio je profesor Rajić. Dodaje da to nije dovoljno, s obzirom na to da su proizvođači imali gubitke i na proizvodnji pšenice, ječma i uljane repice. Veću zaradu ne očekuje ni u proizvodnji kukuruza.

On smatra da je cijenu suncokreta od 37 dinara bez PDV-a, koja je duplo niža od prošlogodišnje, srušila Rusija viškovima svog suncokreta sa cijenom od 250 eura po toni.

Podsjeća kako je parlament Bugarske skinuo zabranu uvoza suncokreta jer tamošnje uljare nemaju dovoljno. Na pitanje zašto su samo poljoprivrednici u minusu ili sa malom zaradom, dok trgovci i prerađivači zarađuju velike profite Rajić odgovara kako je razlog u tome što srpska poljoprivreda nije povezana vertikalno.

“Subvencija države nekim proizvođačima osiguravaju zaradu nekima ne, ali nije u tome poanta. Poljoprivrednici žele da žive od svog rada, a subvencija im je tu samo da im pomogne da se razvijaju”, kazao je za RTS Zoran Rajić.