Prinosi i kvaliteta pšenice u Srbiji su, kako je ocjenjeno, nakon nekoliko dana od početka žetve, neujednačeni i ovise od njive do njive, ali su ispod očekivanih, rekli su poljoprivrednici i stručnjaci.

Predsjednik Nezavisnog udruženja poljoprivrednika Srbije Jovica Jakšić izjavio je za Betu kako prinos ovisi od sorte pšenice i primijenjenih agrotehničkih mjera, ali da ima i njiva gdje je primijenjena ista agrotehnika, a urod se razlikuje.

Šarolika slika
Dosta su šaroliki i pronosi i kvaliteta pšenice, ali su ispod očekivanih, a zajedničko im je da će se po sadašnjim cijenama od 19 do 22 dinara teško pokriti troškovi proizvodnje, rekao je Jakšić. Dodao je da se troškovi proizvodnje teško mogu pokriti čak iako je prinos maksimalan od osam tona po hektaru.

“ Ako je prosječna cijena 20 dinara po kilogramu za osam tona se može dobiti 160.000 dinara, a troškovi proizvodnje su se kretali od 170 do više od 180.000 dinara po hektaru, ovisno od mjera koje su primijenjene”, rekao je Jakšić.

Dodao je kako bi poljoprivrednicima mnogo značilo da Republička direkcija za robne rezerve otkupi što veću količinu pšenice po 30 dinara po kilogramu kako bi se pomoglo proizvođačima da smanje gubitke. Stručnjak za strna žita Miroslav Malešević izjavio je kako je razočaran prinosom pšenice koga je smanjio toplotni udar, krajem lipnja i bolesti, a da je i kvaliteta pod znakom pitanja.

“Prinosi su od 4,5 do osam tona po hektaru i kreću se oko prosjeka. U Srbiji su najveći prinosi do 10-11 tona po hektaru i ne dostižu nikad maksimalnih 16 po hektaru kao u nekim evropskim zemljama” rekao je Malešević. Dodao je da je i hektolitarska masa zrna ove godine slabija i da će je do 50 posto površina imati ispod optimalne. Proteini u zrnu su, kako je rekao, na prvi pogled zadovoljavajući, ali će se pravo stanje znati posle njihove analize i analize glutena.

Pšenica je, kako je rekao Malešević, ove godine bila zahvaćena raznim bolestima, pa će ona koju je oboljela od fuzarija koji razvija toksin opasan po zdravlje stoke i ljudi morati da se odvaja i raznim metodama čisti, a kasnije pomiješa sa zdravom. U Srbiji je prošle godine pšenicom zasijano rekordnih 725.000 hektara što je daleko više od 600.000 hektara, koliko se sije posljednjih nekoliko godina

Nova tržišta
Podsjetimo, u svibnju prošle godine su nakon jednomjesečne zabrane izvoza pšenice, vlasti u Srbiji počele tražiti nova tržišta kako bi nadoknadile nestašicu izazvanu ratom u Ukrajini.

Grubo rečeno, Rusija i Ukrajina sudjeluju s 30 posto globalnog izvoza pšenice, a zbog rata vitalne količine pšenice, ali i kukuruza i ječma u svijetu zarobljene su u obje zemlje. Globalno, od ruske invazije na Ukrajinu, cijene pšenice porasle su za otprilike 21 posto da bi cijena kasnije oštro pala.

Dužnosnici u Srbiji su u cijeloj situaciji vidjeli priliku te su pojačali diplomatske aktivnosti s najviše razine kako bi pšenicu iz Srbije plasirali na afrička i azijska tržišta.