Problemi s malinama smanjili su i površine malinjaka u Srbiji. Nekada su bili oko 15.000 hektara, kada je godišnji rod bio oko 80.000 tona. Agroanalitičari kažu kako su potom stigli problemi, nasadi su ostarili, počelo je njihovo isušivanje, pa vađenje i sad zauzimaju samo oko 10.000 hektara.

Nema dobre cijene
U ivanjičkim malinjacima je, prema riječima predsjednika Asocijacije malinara Srbije Dobrivoja Radovića, ovogodišnji urod manji od 40 do 70 posto. Voćare može spasiti samo dobra otkupna cijena, ali nje nema.

“Očekujemo cijenu od 400 dinara sa tendencijom rasta. To bi pokrilo troškove ulaganja i donijelo nam neku malu zaradu jer je situacija veoma složena i to nije samo ovdje u Ivanjici, već u cijeloj Srbiji”, kaže Radović.

Da bi ostvarili minimalnu zaradu i mogli nastaviti s proizvodnjom, proizvođači “crvenog zlata”, ove godine su tražili minimalnu otkupnu cijenu od 300 dinara za kilogram. Na posljednjim pregovorima sa otkupljivačima im je ponuđeno 260, odnosno deset dinara više od prvobitne cijene, što su proizvođači odbili i predložili da ta sredstva idu u humanitarne svrhe jer su pojedini otkupljivači već plaćali tu cijenu.

Vlasnici hladnjača nisu popustili, a država je, kako kažu proizvođači, u svemu bila samo nijemi promatrač. O stanju u srpskom malinarstvu najbolja potvrda su rezultati o izvozu u 2023. godini, kada se osjetila kriza koja je sad stigla u još većem obimu. Tijekom prošle godine nastavljen je trend pada izvoza maline iz Srbije, i u tonaži i u deviznoj vrijednosti, koji je zabilježen i tijekom 2022. godine.

S vrijednosti od oko 280 milijuna eura, izvoz 2023. godine za trećinu je manji nego 2021. godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. U istom razdoblju pao je i uvoz tog voća u Srbiju, u kome je tradicionalno prednjačila malina proizvedena u BiH

Pad plasmana
U posljednje tri godine izvoz maline iz Srbije bio je najveći 2021. godine, iznosio je 99.861 tona (od toga 1.900 tona svježe maline) i tada je vrijedio najviše – 431,88 milijuna eura (ukupno, i smrznute i svježe).

Već iduće, 2022. godine (kada malina dostiže rekordnu cijenu u otkupu od proizvođača, koja se kretala od 500 do preko 600 dinara za kilogram), izvoz tog voća pao je skoro na 68.752 tona (od toga 1.387 tona svježe maline), a ukupno je vrijednost bila 378,98 milijuna eura (oko 50 milijuna eura manje nego godinu prije).

Pad izvoza nastavljen je i tijekom 2023. godine gdje je u razdoblju od siječnja do studenoga izvezeno 65.995 tona (od toga 970 tona svježe maline), u ukupnoj vrijednosti od 280,39 milijuna eura.

Radoje Cvetić, vlasnik hladnjače iz Arilja, rekao je da bi cijena maline u narednom periodu trebala porasti.

“Trebamo stabilizirati cijenu maline, sa 350 na 400 dinara i da imamo godišnju oscilaciju od 10 posto. Ako to uradimo, sve ćemo riješiti. Takvim oscilacijama gubimo svjetska tržišta”, naveo je Cvetić. Zaključio je da bi država u narednom razdoblju trebala subvencionirati proizvođače.