Prodaja ili stečaj čeka 62 državne kompanije u Srbiji, a javnom pozivu za prodaju ove godine može se nadati njih 15.

Na web stranici Ministarstva privrede kao kandidati su navedeni Jugoslavensko riječno brodarstvo iz Beograda, MSK iz Kikinde, kompanija Ivan Milutinović iz Beograda, Lasta, Slavija hoteli, Jat apartmani Kopaonik, izdavačke kuće Prosveta i Rad i rudnik Kovin, piše Politika. Stečaj je proglašen u više od 315 kompanija do veljače 2022., dok su 74 privatizirane od kraja 2014. Oko 36.600 zaposlenih iz 365 kompanija prihvatilo je socijalni program.

Zatvaranje neodrživih rudnika
U nacrtu fiskalne strategije za 2023. s projekcijama za 2024. i 2025. navodi se da će se za prometno poduzeće Lasta iz Beograda tražiti kompanije zainteresirane za privatizaciju ili strateško partnerstvo.

Uz podršku Svjetske banke utvrđen je akcijski plan za rudnik ugljena Resavica, čije provođenje uključuje pronalaženje rješenja za zatvaranje ekonomski neodrživih rudnika i plan racionalizacije. Uz mogućnost dobrovoljnog odlaska, uz osigurana sredstva za socijalni program i sredstva za podršku poslovanju kako ne bi došlo do gomilanja kašnjenja u plaćanjima, posebno prema Elektroprivredi Srbije (EPS).

U tom dokumentu navodi se da je za Petrohemiju sporazum o privatizaciji postignut u prosincu 2021. s Naftnom industrijom Srbije (NIS), a završetak postupka planiran je do srpnja ove godine. Azotara je u svibnju 2021. prodana kompaniji Promist, dok se za MSK Kikinda rješenje vidi u pronalaženju strateških partnera ili investitora.

“Za određeni broj kompanija u državnom vlasništvu traže se strateški partneri ili drugi modeli privatizacije, odnosno provođenje unaprijed pripremljenih planova reorganizacije.

Poboljšanje upravljanja javnim financijama nužno je ne samo kao podrška mjerama fiskalne stabilizacije i strukturnim reformama, već kao proces koji podiže kvalitetu državne uprave i osigurava privlačno okružje za ulagače”, navedeno je u dokumentu.

“Međutim, konkretni potezi vlade izostaju, a ovakve najave se u posljednjih nekoliko verzija strategije ponavljaju u gotovo istoj formi”, navode iz Fiskalnog savjeta

Iz tog tijela u mišljenju o nacrtu fiskalne strategije od 2023. do 2025., napominju da strategija ne nudi mnogo novih informacija o rješavanju sudbine kompanija u privatizaciji.

Trajno rješavanje statusa (prodaja ili stečaj) kompanija u privatizaciji ponavlja se iz godine u godinu u fiskalnim strategijama, s posebnim naglaskom na one s najviše zaposlenih kao što su Lasta, Resavica i MSK.

Fiskalni rizici
“Proces privatizacije usporen je nekoliko godina. Prema podacima Ministarstva privrede, u protekle tri godine proglašen je stečaj ili pronađen kupac za 19 kompanija, primjetno manje nego samo 2018. kada je pitanje statusa riješeno za čak 25 kompanija”, navode iz Fiskalnog savjeta.

To neovisno tijelo preporučuje da bi, budući da je riječ o generatorima fiskalnih rizika, rješavanju statusa preostalih kompanija u privatizaciji trebalo pristupiti s jasnim planom, i što prije, da neke od njih ne padnu u još dublje poslovne probleme.