U robno-burzovnom poslovanju tijekom 2022. godine na Produktnoj berzi količinski promet povećan je za 50,7 posto i dostigao je rekordnih 295.658,65 tona. Količinski se najviše trgovalo u listopadu, kada je srpska Republička direkcija za robne rezerve kupovala merkantilnu pšenicu u ukupnom iznosu od 64.100 tona.

U ostvarenom prometu najviše je sudjelovala pšenica sa 53 posto, a zaključeno je 1.226 ugovora, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu od 15,7 posto, pokazuje godišnji izvještaj Produktne berze iz Novog Sada.

Tijekom 2022. godine na burzi je bilo aktivno 380 članova, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 22,6 posto, odnosno ovakvom načinu trgovanja pristupilo je 70 novih kompanija i poljoprivrednih gospodarstava.

Volatilna godina
“Produktna berza, u svojoj 101. godini postojanja, još jednom je svjedok promjena na tržištu i novih neizvjesnosti koje nam predstojeće razdoblje donosi. Iako je godina bila izuzetno volatilna, s velikim brojem internih i eksternih faktora koji su utjecali na cjenovna kretanja i obujam prometa na burzovnom tržištu, Produktna berza je zabilježila rekordan obim prometa u posljednjih 30 godina, u vrijednosti od čak 12.675.785.854 dinara”, kaže direktor Produktne berze Miloš Janjić.

Prema njegovim riječima, na domaćem tržištu već drugu godinu zaredom bilježi se pad proizvodnje jarih usjeva, odnosno ratarskih kulture koje se siju potkraj zime ili u proljeće, a uzrok su bili loši vremenski uvjeti.

Dok su kukuruz i soja izuzetno podbacili, sa prinosom ispod pet tona po hektaru kukuruza i ispod dvije t/ha kod soje, suncokret je uslijed veće otpornosti na sušu ipak prošao nešto bolje, s prosjekom od oko 2,7 t/ha, ali i dalje ispod višegodišnjeg prosjeka. Ozimi usjevi, kao što je pšenica sa 5,2 t/ha prinosa, su bolje prošli.

S druge strane, cijene su bile na značajno višoj razini u odnosu na prethodne godine. Inflacija na globalnoj razini, rast cijena inputa, rat između dvije države koje su jedni od najvećih izvoznika žitarica i uljarica u svijetu, doprinijeli su rastu cijena na srpskom tržištu.

Svjetska tržišta
Proizvodnja pšenice je na svjetskom nivou veća za 1,3 milijuna tona, dok se procjenjuje da će završne zalihe biti manje za skoro devet milijuna tona u odnosu na lani. Najveći rast se procjenjuje kod soje, gdje je proizvodnja uvećana za 35,5 milijuna tona, sa rastom završnih zaliha od sedam milijuna tona.

Uslijed pada proizvodnje u EU, Rusiji, Ukrajini i SAD, proizvodnja kukuruza je u ovoj sezoni manja za čak 55 milijuna tona. Suncokreta je proizvedeno skoro sedam milijuna tona manje, uz pad prelaznih zaliha od 0,9 milijuna tona, ali uz stabilnu razinu zaliha ulja.

Cijene su na svjetskom tržištu imale izrazit skok u ožujku, početkom rusko-ukrajinske krize, međutim otvaranjem izvoza i uvidom da tržište i pored nestabilnost ipak funkcionira, cijene su pale na razinu prije sukoba.