Srbija će zbog ekonomske rize i rata u Ukrajini morati usporiti ili odgoditi realizaciju nekih projekata, a neki za koje su dignuti krediti morat će biti završeni u zadanim rokovima. Rekao je to novinskoj agenciji Beta profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić, dodavši da je Srbija u vrlo teškoj i neizvjesnoj poziciji te da su mogućnosti Europe za ucjenu velike, dok je vrijeme jeftinog novca i zaduživanja prošlo.

Faza skupog novca

”Mijenjaju se razdoblja jeftinog i skupog novca od kredita. Ušli smo u fazu skupog novca, rastu referentne kamatne stope, zbog čega će rasti i ugovorene varijabilne kamate na zajmove građana, gospodarstva i države”, rekao je Savić.

Smatra je da se država u posljednje dvije godine opravdano, ali i neopravdano zaduživala i neselektivno dijelila pomoć.

”Ministar financija Siniša Mali ponašao se kao da će vrijeme jeftinog novca trajati do 2050.”, podsjetio je Savić te napomenuo cijena novca ponekad ovisi o tržišnim uvjetima, a ponekad o igrama velikih igrača na tržištu, poput SAD-a, EU, ali i Japana i Kine. Profesor smatra da “ne treba biti jako pametan pa misliti da će razdoblje jeftinog novca trajati unedogled, ali da sada treba barem izvući pouku iz toga”.

Prema njegovim riječima, Srbija ne vraća kredite iz vremena Josipa Broza Tita, već uzima nove da bi otplatila stare, a plaća i kamate koje su 2014. godine, kada su počele mjere štednje, iznosile tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je “ogromni” novac koji se broji u milijardama.

Javni dug na 51,6% BDP-a

Savić kaže da je javni dug sa 8,6 milijardi eura u 2008., porastao na više od 30 milijardi eura, iako je Vlada Mirka Cvetkovića donijela zakon prema kojem javni dug ne smije biti veći od 45 posto BDP-a. ”Taj zakon se ne poštuje i dug je veći; iznosi 51,6 posto BDP-a, ali je i dalje u okvirima Maastrichta koji predviđa da dug ne bude veći od 60 posto BDP-a”, rekao je Savić. Dodao je da stanje na tržištu novca ilustrira činjenica da je interes za državne obveznice bio duplo veći od ponude prije dvije godine, te da je za posljednju emisiju euroobveznica kamata iznosila samo 4,75 posto ukupne ponude, a za dinare 25 posto zbog čega će se vjerojatno morati podići kamata.

Savić kaže da je Srbija 7. travnja popustila i glasala za izbacivanje Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava, te da bi to bilo iznimno opasno ako bi je zato Rusija stavila na popis neprijateljskih zemalja, premda ne vjeruje da bi se to moglo dogoditi.

”Ne očekujem da će nas Rusija kazniti, a da se to dogodi, ne bismo mogli plaćati plin po 270 dolara, već po nekoliko puta višoj, tržišnoj cijeni. To ne možemo podnijeti, a ako ne bude plina, otići će strane tvornice”, rekao je Savić.