Projekt “Digitalna njiva”, koji je razvio Institut “Mihajlo Pupin” iz Beograda, autonomni je sustav za daljinsko upravljanje prirodnim resursima, vodom, zemljištem i energijom u poljoprivredi.

Uz pomoć ovog alata, poljoprivrednici putem mobilnih telefona mogu kontrolirati zalijevanje svojih njiva, ali i pratiti vremenske prilike na svojim nasadima.

Primjetne uštede
Ova inovacija poljoprivrednicima olakšava borbu protiv suše i klimatskih promjena, napominje Ilija Stevanović, diplomirani strojarski inženjer koji radi u ovom Institutu. “Mi smo ovdje zaokružili sistem obnovljivih izvora energije, on se napaja solarno tako da se cijela proizvodnja, navodnjavanje i praćenje parametara za navodnjavanje radi digitalno”, kaže Stevanović.

Institut je početkom lipnja bio izlagač na Sajmu zelenih ideja, projekata i inovacija u Paviljonu Cvijeta Zuzurić na Kalemegdanu, gdje je između ostalog predstavljen i projekt “Pametna poljoprivreda”. “Razvili smo uređaj koji proizvodi električnu energiju iz sunca, ta električna energija se skladišti u bateriji i onda se po potrebi iz invertiranja te energija šalje u pumpe za navodnjavanje”, objašnjava Stevanović.

Kako dodaje, navodnjavanje se obavlja tako što se programira kompjuter koji prati parametre i po potrebi ga uključuje i isključuje. “Korisnik, odnosno poljoprivrednik kod koga je instaliran sistem, sve to kontrolira pomoću mobilnog telefona. On nam je rekao da je nakon deset godina koliko se bavi poljoprivredom, mogao otići u Grčku na more i od tamo, sa plaže kontrolirati sistem nakon što smo ga instalirali”, dodaje Stevanović.

Objašnjava kako prilikom navodnjavanja, nema potrošnje goriva. “Uopće ne koristi naftu, odnosno gorivo za proizvodnju. Ima i back up sistem generator, u slučaju da otkaže ovaj naš sistem, ali ga do sada nije uključivao”, dodaje Stevanović. Kako se navodi, u tehnološkom smislu, digitalna njiva predstavlja distribuiranu senzorsko-kompjutersku mrežu koja koristi bežične komunikacije, kako bi prikupila informacije iz okolice i zemljišta.

Senzori između ostalog mjere temperaturu na površini i u dubini zemljišta, kao i pH vrijednost tla, odnosno prate kiselost zemljišta. Pored senzora na poljoprivrednom gospodarstvu se postavlja i meteorološka stanica koja prati mikro-klimatske parametre okoline. Investicija u digitalnu njivu od 10 hektara isplati se za tri godine.

Inovativno rješenje
– Mobilnost, plus obnovljivi izvori energije ključ su srpske poljoprivrede. Rješenje nije samo dati nekome subvencije, morate ga naučiti i dati mu tehnologiju da bude uspješan – istaknuo je nedavno Aleksandar Rodić, rukovoditelj Laboratorije za robotiku u Institutu Mihajlo Pupin.

Tehnološke inovacije u poljoprivredi omogućuju prilagodbu promjenjivim klimatskim uvjetima te ujedno doprinose smanjenju emisije stakleničkih plinova (GHG).