Žetva pšenice u Srbiji započela je čak tri tjedna ranije pa stručnjaci kažu da će to, iako ne značajno, oštetiti prinos i kvalitetu uroda. Klimatske promjene napravile su problem i našim konkurentima Francuskoj i Njemačkoj, a u Ukrajini se predviđa čak 30 posto manji urod pšenice, kaže agroekonomski analitičar Žarko Galetin.

Iako je Srbija proteklih godina dostigla europski prinos od preko pet tona pšenice po hektaru, ove godine se zbog prerane vegetacije i manje zasijanih površina ne može nadati rezultatu od prošle godine, kada je proizvedeno tri i pol milijuna tona pšenice.

Smanjene površine
“Ako se mogu izraziti metaforički, što se pšenice tiče imamo jedan prijevremeni porođaj. Kada se vama skrati period vegetacije koja traje 250 do 255 dana na nekih 230, to svakako mora imati posljedice. S obzirom na to da smo posijali manje površine pod pšenicom nego prošle godine, proizvodni rezultat bi mogao biti tu negdje između 2,7 i tri milijuna tona”, kaže Galetin.

Iako su izvoznici izašli sa podacima da na lageru imaju milijun i pol tona neprodane pšenice prošlogodišnjeg roda, Galetin kaže kako u Srbiji nema preciznih podataka o tome, ali da on ne vjeruje da je ostalo manje od milijun tona prošlogodišnjeg zrna. Dodaje i da su izvoznici generator stabilnosti i likvidnosti cijelog sektora te da ih treba uvažavati.

Galetin smatra kako će otkupna cijena pšenice, koja trenutno iznosi oko 23 dinara po kilogramu rasti, te da se neće desiti prošlogodišnja situacija kada je nakon žetve vrijednost pšenice počela padati.

“Mi smo prošle godine imali jedan apsolutni nonsens da nam je cijena u žetvi praktično bila najviša cijena tijekom sezone. Imali smo između 23 do 23,5 dinara po kilogramu. I sa tom cijenom sada ponovno krećemo ove godine što je vrlo interesantno.

Obično u vrijeme žetve cijena pod pritiskom velike ponude bude najniža, a u kasnim razdobljima dostižete neke sezonske vrhunce. Očekujem da se ove godine vratimo u onu paradigmu tržišnu koju pšenica ima, da je u vrijeme žetve cijena najniža, a da će kasnije početi rasti”, kaže Galetin.

Klimatske promjene pogodile su i glavne konkurente u proizvodnji žita, Francusku i Njemačku. Srpskim proizvođačima na ruku ide i situacija u rumunjskoj luci Constanca, koja je kako kaže Galetin, ponovo postala “protočni bojler” za žitarice. Kaže i to da je problem sa jeftinim ukrajinskim žitom koje je rušilo cijenu europskim proizvođačima riješen.

Globalna slika
Podaci Ministarstva poljoprivrede SAD-a pokazuju da očekujemo proizvodnju pšenice na razini prošlogodišnje, rekla je Sunčana Savović iz Udruge Žita Srbije za Euronews Srbija.

Dakle, smanjenje u Rusiji od devet milijuna tona na godišnjoj razini je nešto što je već uzeto u obzir, kao i eventualni problemi smanjenja koji se mogu dogoditi u Ukrajini i Rumunjskoj koja je bila bez potrebne vlage, rekla je Savović.

“Oni koji su prije tri tjedna pšenicu prodavali po 23 dinara za kilogram mogu smatrati da su donijeli dobru odluku. Budući da su se nakon te kulminacije fondovi povukli sa svjetskih burzi, svjedoci smo pada cijena u posljednja dva tjedna na svjetskim burzama i na našem unutarnjem tržištu.”, zaključuje Savović.