U Beogradu je otvoren jubilarni 60. Sajam namještaja. U hali pet Beogradskog sajma do 5. listopada izlagat će više od stotinu proizvođača iz zemlje i inozemstva, a u ponudi će biti namještaj svih stilova, od modernog i minimalističkog do rustikalnog i stilskog.

Na sajmu se, između ostalih, predstavljaju brendovi iz Švedske, Njemačke, Italije, Poljske, Slovenije, kao i iz Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije.

Pozitivan trend
Proizvodnja namještaja pokretač je domaće drvne industrije, vrijedne oko dvije milijarde dolara, rekla je za Radio-televiziju Srbije prof. Marija Đurković, prodekanica Šumarskog fakulteta u Beogradu.

“Na izvozu namještaja zaradili smo 250 milijuna dolara više nego na uvozu. Kvalitetne stolice, kuhinje, blagovaonice i namještaj za spavaće sobe uglavnom smo prodavali kupcima iz Francuske, Belgije, Italije, Rumunjske, Crne Gore i Hrvatske”, kaže Đurković.

Pojašnjava da za razliku od drvenog namještaja, za koji se koriste domaće sirovine, za tapecirani namještaj uvozimo oko 60 posto sirovina, a to su namještaj, štof, koža, spužva.

Profesorica Šumarskog fakulteta ističe da su se posljednjih godina u Srbiji posebno istaknuli proizvođači pločastog namještaja, koji su napravili najveći tehnološki iskorak jer rade na najsuvremenijim CNC strojevima, a u proizvodnji koriste CAD i CAM softver.

Napominje da ta tehnologija mora biti dostupna i manjim proizvođačima. “Moramo ulagati u strojeve najnovije generacije. U drvnoj industriji radi oko tri tisuće poduzeća koja zapošljavaju 30 tisuća radnika, od čega oko 17 tisuća u proizvodnji namještaja”, napominje sagovornik RTS-a.

Kaže da je oko 80 posto tih tvrtki mikro i malo poduzetništvo. “Iako ih je manje, velike i srednje tvrtke ostvaruju najveće prihode, ali i njima, kao i malim, za bolje poslovne rezultate trebaju povoljnija sredstva za ulaganja u napredniju tehnologiju”, kaže profesorica Đurković.

Izvozni potencijal
Stručnjaci kažu da je srpska industrija namještaja konkurentna i na domaćem i na inozemnom tržištu, posebno kada je riječ o kvalitetu proizvoda i dizajnu.

Prema njihovim riječima, šansu za razvoj možemo da iskoristimo zahvaljujući zaključenim sporazumima o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi (CEFTA), sa državama EFTA, sa zemljama Euroazijske ekonomske unije, sa Turskom, Kinom, ali i regionalnoj inicijativi “Otvoreni Balkan”.

I dok najveće količine namještaja izvozimo u razvijene europske zemlje, namještaj koji uvozimo najviše dolazi iz Poljske, Turske, Bosne i Hercegovine i Kine.