Najveće europsko gospodarstvo i lokomotiva industrijske proizvodnje, poznato njemačko gospodarstvo zabilježilo je kontrakciju gospodarstva u prvom kvartalu od 0,3 posto. Nakon pada od 0,5 posto u prethodna tri mjeseca, stekli su se uvjeti za proglašenje tehničke recesije.

Njemačko se gospodarstvo tako vratilo na razinu prije pandemije, odnosno na razinu gospodarske aktivnosti iz 2019. godine.

Značajna ovisnost
To ne samo da nije dobra vijest za Njemačku, već i za druge manje ekonomije koje se oslanjaju na ovu veliku ekonomiju, pa tako i za Srbiju.

Najvažnija poveznica između srpskog i njemačkog gospodarstva je to što je ova zemlja daleko najveći trgovački partner naših kompanija. U ukupnom izvozu u prva tri mjeseca ove godine sudjeluje s 14,5 posto, a u uvozu s 12,5 posto.

Istina, podaci za prva tri mjeseca pokazuju da izvoz u Njemačku raste po stopi od 26,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a izvoz je u tri mjeseca premašio milijardu eura. Uvoz također raste, ali nešto sporije, 17,4 posto u tri mjeseca i iznosio je 1,2 milijarde eura.

Drugi važan kanal njemačkog utjecaja na naše gospodarstvo su investicije. Njemačke tvrtke u Srbiji zapošljavaju gotovo 80.000 ljudi i čine važan dio srpske proizvodne industrije, posebno u automobilskom sektoru gdje deseci njemačkih tvornica proizvode komponente za automobile.

Opet, u prva tri mjeseca ove godine, prema podacima NBS-a, priljev izravnih stranih ulaganja bio je čak 42 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju.

Svetozar Tanasković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ističe za Danas da pad proizvodnje drugi kvartal zaredom u Njemačkoj može imati negativne posljedice na srpsku ekonomiju.

“Inflacija u Njemačkoj u prva tri mjeseca 2023. u prosjeku je iznosila 8,27 posto i najviše je utjecala na pad ukupne aktivnosti u ovom kvartalu kroz pad potrošnje kućanstava.

Iako ostali ekonomski pokazatelji u Njemačkoj poput pokazatelja tržišta rada i investicija nastavljaju bilježiti pozitivne trendove, izvoz u ožujku i proizvodnja u automobilskoj industriji bilježe značajan pad.

Zbog toga su sada upitne najave da bi Njemačka u drugom kvartalu mogla zabilježiti blagi rast. Kako je Njemačka najveća ekonomija u EU i treća u svijetu, nastavak negativnih trendova prelio bi se i na druge ekonomije, pa tako i na Srbiju. Najveća prijetnja očekivanom rastu srpskog gospodarstva u 2023. je usporavanje izvoza i odgađanje investicija zbog straha stranih investitora od širenja recesije u Njemačkoj.

Za sada nemamo podataka da se nešto slično događa u Srbiji, a tek u trećem kvartalu bit će izvjesno može li se tako nešto dogoditi do kraja godine”, objašnjava Tanasković.

Pad na razinu iz 2019.
Prema riječima Ivana Nikolića, člana Vijeća guvernera Narodne banke Srbije i urednika Makroekonomskih analiza i trendova (MAT), najjači udar krize u Njemačkoj na nas je kroz izvozno orijentiranu prerađivačku industriju.

“Njemačka je naš najvažniji izvozni partner i njihovo usporavanje mora imati loše posljedice i za nas.” Najveći problem je, po mom mišljenju, to što ni u srednjem roku nema prostora za preokret trendova za njemačko gospodarstvo”, pesimističan je Nikolić ističući da se ne radi samo o stagnaciji, već o padu gospodarstva na razinu druge polovice 2019.

U međuvremenu su izgubili tržište Rusije, tursko gospodarstvo, koje je za Njemačku vrlo važno tržište, je oslabilo, a na kraju je i visoka inflacija u samoj eurozoni, što je dovelo do stvarnog pada potrošnje”, objašnjava Nikolić.