Srbija sada ima 2,42 milijuna tona pšenice, a očekuje se da će 30. lipnja, na kraju ove tržišne godine, nakon što se izvezu ugovorene količine i podmire domaće potrebe, na zalihama ostati rekordni višak od 1,3 do 1,8 milijuna tona, rekla je direktorica Udruženja “Žita Srbije” Sunčica Savović.

Ona je agenciji Beta rekla da bi do tog datuma izvoz mogao dostići još najviše 450.000 do 500.000 tona (ožujak-lipanj), a da je mjesečna potrošnja u zemlji 150.000 do 160.000 tona.

“Ovo je treća godina otkako su privremene zalihe visoke zbog niza čimbenika, uključujući odluku o zabrani izvoza 2022. godine.” Prošle godine prijelazne zalihe bile su 1,2 milijuna tona, a ove godine 30. lipnja, pod uvjetom da se izveze maksimalne moguće količine, očekuju se prijelazne zalihe od 1,3 do 1,8 milijuna tona, kazao je Savović.

Dodala je da potražnja postoji, ali da su izvozne cijene konkurentskih zemalja crnomorske regije – Ukrajine, Rumunjske, Mađarske, Bugarske i Rusije – ispod proizvođačkih cijena domaće pšenice.

Kvaliteta pšenice s vremenom opada, a prema njezinim riječima, posebno brzo opada zbog nepravilnog skladištenja. Niti ove godine, kako je rekla, ne može se očekivati izuzetna kvaliteta jer su poljoprivrednici “štedjeli” na mineralnom gnojivu, a zbog tople zime pšenicu su napale iste bolesti kao i godinu prije.

“Ove godine, bez obzira na nedavne padavine u pojedinim dijelovima zemlje, površinska vlažnost zemlje od veljače je ispod prošlogodišnje, a i vlaga u dubljim slojevima Vojvodine je ispod prošlogodišnje”, rekao je Savović.

Prema njenim riječima, situacija sa dubinskom vlagom nešto je bolja u Šumadiji, zapadnoj i istočnoj Srbiji, ali je i tamo manja nego 2023. godine, pa ako vremenske prilike ne budu povoljnije od travnja do berbe i “ovo će biti još jedna godinu za preživljavanje”.