U protekloj godini koju je obilježila ruska invazija na Ukrajinu i energetska kriza bez presedana, Srbija je, prema riječima predsjednika Aleksandra Vučića, zabilježila rekord od četiri milijarde eura izravnih inozemnih investicija, prenosi i analizira portal slobodnaeuropa.org.

U Narodnoj banci Srbije za Radio Slobodna Europa (RSE) objasnili su da je “u ožujku i travnju 2022. godine, zbog eskalacije sukoba u Ukrajini, došlo do privremenog usporavanja priliva stranih direktnih investicija koji je u ostatku godine ne samo nadoknađen, nego je čak i premašio inicijalne projekcije napravljenje prije ruske agresije na Ukrajinu krajem veljače”.

Kao glavne razloge za rekordne investicije naveli su makroekonomsku stabilnost, povoljnu poslovnu klimu i sporazume Srbije o slobodnoj trgovini s drugim zemljama.

Za profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodraga Savića razlog za dostizanje rekorda u dolasku je Rusa i Ukrajinaca u Srbiju odbjeglih od rata u Ukrajini.

Prema podacima Agencije za privredne registre na upit RSE, u Srbiji je u 2022. osnovano 1020 privrednih društava u ruskom vlasništvu. To je desetostruko više u odnosu na 2021., kada su bila osnovana 82 privredna društva.

Upravo to kao jedan od glavnih razloga za rast investicija u Srbiji vidi profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.

”Oko 500-600 milijuna eura više u odnosu na prosjek ranijih godina za prilike Srbije je neuobičajeno i pomalo neočekivano. Vjerojatno neki razlog leži u činjenici da smo mi sada imali značajan priliv Rusa i Ukrajinaca”, naveo je Savić i podsjetio da se proteklih godina vrijednost stranih direktnih investicija u Srbiji kretala oko 3,6 – 3,7 milijardi eura.

Prema podacima Narodne banke Srbije dostupnim za prvih šest mjeseci 2022. investicije iz Europske unije činile su trećinu ukupnih investicija.

Srbiju, prema riječima prof. Savića, u odnosu na druge zemlje regije izdvajaju subvencije koje investitori dobivaju od države.

”To su vrlo izdašne subvencije po radnom mjestu i kod nekih se subvencionira investicija, dakle sudjeluje država Srbija u snošenju troškova ukupne investicije”, pojašnjava Savić i podsjeća da su zakonom iz 2014. o ulaganjima izjednačeni strani i domaći investitori.

”Definirana su vrlo precizna pravila odnosno stvaranje povoljnije poslovne klime za privlačenje inozemnih kompanija”, kaže prof. Savić i napominje kako je važan fakto i niska cijena energenata.

”Srbija desetljećima ima nisku cijenu električne energije, među najnižima u Europi. Ista situacija je s cijenom plina”, ističe prof. Savić.

Radna snaga, prema njegovim riječima, također ima utjecaja, jer je cijena rada u Srbiji niža nego u Njemačkoj.

Na pitanje smatra li da će Srbija u ovo godini uspeti zadržati razinu investicija, profesor Ljubodrag Savić je optimist: ”Mislim da će moći, Srbija će i dalje biti konkurentna”.