Delta Agrara čini otprilike pet posto ukupne proizvodnje jabuke u Srbiji, a ako se promatra samo prvu klasu, udjel raste na oko deset posto. Od nedavno kompanija je krenula s postavljanjem u voćnjake moderne antifrost vjetrenjače, američkog brenda Orchard-Rite, čiji su zastupnik za cijelu regiju. U razdoblju proljetnih mrazeva ova moderna tehnologija koje još nema u regiji ne dopušta smrzavanje stabala voćki, a jedna vjetrenjača pokriva površinu oko 5 hektara, dok joj je cijena između 75.000 i 80.000 eura.

Delta Agrar vodeća je kompanija u proizvodnji voća u Srbiji i regiji. Kakvi su bili rezultati u proizvodnji voća u 2021. Kakva su očekivanja od ove godine?

Prošle godine ostvarili smo berbu od oko 25.000 tona. Za ovu godinu još je rano za točne projekcije s obzirom na to da je sezona proljetnih mrazeva, ali očekivanja su da i ove godine ponovo pomjerimo vlastite rekorde.

Na kolikim površinama Delta proizvodi voće i koje vrste? U kojim je proizvodnjama bilo povećanje posljednjih godina i koji su planovi?

Delta Agrar proizvodi voće na dvije lokacije – Čelarevo i Zaječar na površini većoj od 700 hektara. Fokus proizvodnje su jabuke (klupske i konvencionalne sorte) i trešnje. Na manjim površinama proizvodimo i šljive, pljosnate breskve i besjemeno grožđe.Ponosni smo na najveći broj klupskih jabuka u ovom dijelu Europe, čak devet. Posljednja novina u našem portfoliju je klupska jabuka Magic Star. Klupske jabuke Pink Lady, Modi, Kiku, Evelina, Isaaq, Red Moon, Rubens su već dobro poznate tržištu, a osmi brend, SweeTango, potrošači će moći pronaći na policama iduće sezone.

Koliki voćarstvo ima udio u prihodima i profitu Delta Agrara?

Delta Agrar ima diverzificirano poslovanje koje pokriva različite segmente agro biznisa. Kao sistem pokrivamo primarnu proizvodnju, agro distribuciju, burzu, stočarstvo, bavimo se proizvodnjom ulja i voća i povrća. Udjel svih biznisa je podjednako važan, nijedan od njih nije dominantan, jer dobro znamo koliko poslovanje u poljoprivredi može varirati od sezone do sezone. Upravo zbog toga se i sam odnos postotka mijenja iz godine u godinu.

Najavili ste nedavno ulaganje u nove vjetrenjače – suvremenu američku tehnologiju zaštite voćnjaka. Kakva je to tehnologija? Koliko košta jedna vjetrenjača i kolika je isplativosti?

U pitanju su antifrost vjetrenjače, američkog brenda Orchard-Rite, koje usmjeravaju cirkulaciju zraka tako da topli zrak koji se nalazi na visinama do 14 metara spušta na tlo čime u periodima proljetnih mrazeva ne dozvoljavaju da dođe do smrzavanja voćki u voćnjaku. Jedna vjetrenjača pokriva površinu otprilike pet hektara. Cijena po vjetrenjači je između 75 i 80 tisuća eura, a sama isplativost ovisi od nasada koje vjetrenjača štiti od mraza. Prve vjetrenjače već su postavljene u našem nasadu u Zaječaru i ovih dana, kada smo imali rane proljetne mrazeve, bile su nam značajna podrška u zaštiti voćki. Sve zainteresirane na ovu temu pozivam da nas kontaktiraju oko detalja, spremni smo podijeliti iskustva, dati našu preporuku i ponudu.

Delta će biti ekskluzivni zastupnik te tehnologije. Imate li u planu prodaju u Hrvatskoj i regiji?

Delta Agrar je ove godine, potpisao ugovor o distribuciji Orchard-Rite vjetrenjača za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Od samog tržišta će ovisiti naši planovi za potencijalno daljnje širenje. Svaki plan za širenja biznisa koji je utemeljen na potražnji tržišta je kod nas opravdan i možemo potvrditi da su nam sva tržišta susjednih zemalja iznimno interesantna.

Koliki udio je u proizvodnji voća Delte u odnosu na proizvodnju u Srbiji i gdje vidite prostor za razvoj srpskog voćarstva?

Ukupna proizvodnja Delta Agrara, je na razini od oko pet posto ukupne proizvodnje jabuke u Srbiji, međutim promatramo li samo prvu klasu, udjel raste na oko deset posto.

Prostor za razvoj voćarstva u Srbiji vidimo prvenstveno u modernizaciji voćnjaka, nebitno kojeg voća. Posljednjih godina se primjećuje trend podizanja suvremenih voćnjaka, opremljenih protugradnim sistemima i sistemima za navodnjavanje, te se polako mijenja trend, ali i u navike potrošača. Sve više se kupuju premium i klupske jabuke koje svojim karakteristikama postaju sve važniji dio potrošačke košarice. Jako nam je drago zbog toga, to govori da smo i sami uradili puno u edukaciji tržišta.

Na koja tržišta izvozite i koji su vam planovi?

Ponosni smo na to da se naše jabuke mogu pronaći na tržištima Bliskog Istoka i Azije, kao što su UAE, Katar, Saudijska Arabija, Indija, Kuvajt, Oman, Malezija, Singapur ali i Europe – Rusija, Italija, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Slovenija, Danska, Njemačka, UK, Nizozemska, Mađarska i Austrija. Izvoz je jedan od fokusa razvoja našeg biznisa i ovaj broj zemalja je u konstantnom porastu, što svjedoči o kvaliteti koju jabuka iz Srbije ima.

Imate li s obzirom na globalnu situaciju problema s transportom. Tražite li alternativna tržišta?

Pitanje transporta je oduvijek bilo ono koje daje komparativnu prednost u izvozu svježeg voća i povrća. Iako je sada zbog brojnih faktora stavljen veći fokus na ovo pitanje, suštinski se kod nas nije ništa mijenjalo, stabilni ugovori s provjerenim partnerima nam omogućavaju da isporučimo proizvode. Doduše u nešto dužem tranzitnom vremenu i višim cijenama, ali to su tržišni uvjeti s kojima se svi proizvođači sada suočavaju.

Kako ocjenjujete potrošnju voća u Srbiji u odnosu na potrošnju u EU? Koje voće potrošači u Srbiji najviše konzumiraju?

Potrošači u Srbiji vole voće posebno jabuke, banane i citruse, a potrošnja je izuzetno visoka po glavi stanovnika. Po nekim statističkim podacima Srbija je deveta zemlja na svijetu po potrošnji voća na godišnjem nivou koja iznosi gotovo 53 kilograma. Usporedbe radi Hrvatska je na 14,5 kg, Njemačka je na 17,4, Belgija na 15,9 kg, a Španjolska na 28,5 kg.

Koja je Vaša procjena cijena voća ove godine zbog svih poremećaja na tržištu i rata u Ukrajini? Hoće li biti velikog rasta cijena i veće potražnje na globalnom tržištu ili će se stvoriti viškovi s, primjerice, nekih EU tržišta koja ne mogu izvoziti u Rusiju?

Teško je trenutno prognozirati cijenu jabuke za sljedeću sezonu s obzirom na to da se još ne zna kakav će biti urod ovog voća. Primjetan je trenutni porast cijene prilikom izvoza jabuke na tržište Ruske Federacije, ali je taj porast uglavnom vezan za rast transportnih troškova.

Koliko se u Srbiji danas s pozicije malog voćara isplati baviti proizvodnjom? Postoji li interes mladih poljoprivrednika za voćarstvo? Uvode li se nove tehnologije?

U Srbiji pored ograničenog broja velikih proizvođača, postoji veliki broj malih proizvođača konvencionalnih sorti jabuke. Ukupne površine pod jabukom su na stabilnom nivou posljednjih 5 godina (bilježi se jako mali rast), ali nažalost urod bilježi pad. To znači da su u nasadima dijelom stari voćnjaci koji više ne daju pune prinose, i da ti voćnjaci nisu dovoljno opremljeni sistemima kojima proizvođači mogu utjecati na kontroliranje utjecaja eksternih faktora i klimatskih uvjeta. Interes svakako postoji, ali samo kod onih proizvođača koji se planiraju ozbiljno baviti modernim voćarstvom i uvoditi nova tehnološka rješenja. Jedino na ovaj način se može kontrolirati prinos i napraviti profitabilan, stabilan biznis model. Delta Agrar kroz kooperaciju već godinama podržava male proizvođače koji se žele baviti proizvodnjom jabuke. Znanje je od izuzetnog utjecaja na rezultate proizvodnje, i baš to je jedan od ključnih benefita koji pružamo proizvođačima koji žele razvijati svoju proizvodnju i biznis. Delta Agrar im pruža “know how” i savjete tijekom cijelog ciklusa proizvodnje, od nas mogu kupiti kvalitetne sadnice jabuka, na kraju sezone im je garantiran otkup, te je ovaj način suradnje, za njih, siguran pravac koji donosi uspjeh.