Siva ekonomija u Srbiji je u padu, a obujam poslovanja izvan propisa u proteklih pet godina smanjen je sa 14,9 na 11,7 posto BDP-a. Riječ je o sumi od čak 6,5 milijardi eura, koliko kompanije godišnje obrnu zahvaljujući neprijavljivanju zaposlenih, isplati dijela plaće na ruke i prikrivanju profita.

Zato su dodatne mjere, prije svega usvajanje novog Programa za suzbijanje sive ekonomije, nužne u rješavanju jednog od najvećih ekonomskih izazova, objavljeno je na predstavljanju studije “Siva ekonomija u Srbiji 2022”,

“Procjene su da je svaka četvrta kompanija uključena u sivu ekonomiju dok je prije pet godina to bilo svako treće poduzeće. Angažiranje radnika na crno i isplata dijela plaće na ruke i dalje su ključni elementi sive ekonomije i od 100 dinara koje firme zarade u sivoj zoni, 64 steknu na ovaj način, a 36 dinara od neprijavljivanja profita”, izjavila je prof. Ekonomskog fakulteta Gorana Krstić na predstavljanju studije koju je prema anketnoj metodi napravila s profesorom Pravnog fakulteta Brankom Radulovićem.

Novi poduzetnici
Djelatnost koja najviše posluje u sivoj zoni je građevinarstvo gdje je svako peto poduzeće u sivoj zoni (kao i u prerađivačkoj industriji) i čak 13% radnika neformalno angažiranih. U legalnom gospodarstvu udjel zaposlenih na crno pao je sa 11 na 8,5 posto u proteklih pet godina.

“Veću sklonost prema aktivnostima sive ekonomije imaju tvrtke i poduzetnici koji su pokrenuli biznis prije najviše tri godine, tvrtke s povezanim pravnim osobama i firme bez zaposlenih. Vjerojatnije je da će tvrtke koje su u financijskim poteškoćama posegnuti prema sivoj zoni, objasnio je Radulović.

Budući da niti jedna metodologija ne uspijeva 100 posto precizno izmjeriti sivu ekonomiju, NALED je procijenio obujam sive ekonomije i po drugoj, monetarnoj metodi, koja uz legalne prati i dio financijskih tokova u neregistriranom gospodarstvu. I nalazi ove studije pokazali su trend pada sive zone – sa 22,2 na 20,1 posto BDP-a u proteklih pet godina.

Bezgotovinski element
Prema toj studiji, zajedno s tzv. crnom ekonomijom, vrijednost poslovanja izvan propisa dostiže gotovo 11 milijardi eura.

“Važne mjere bile bi i jačanje kapaciteta Inspektorata za rad i suzbijanje neformalnog rada, podrška razvoju bezgotovinskih plaćanja, preciznije usmjeravanje kontrola na rizične firme, jačanje porezne kulture građana i gospodarstva i daljnje unapređenje makroekonomskog i regulatornog ambijenta, izjavio je šef Jedinice za konkurentnost u NALED-u Marko Danon.

Da razvoj bezgotovinske ekonomije pozitivno utječe na smanjenje sive zone, pokazala je studija “Utjecaj rasta bezgotovinskog plaćanja na sivu ekonomiju”, a podaci pokazuju da je i po broju kartica i po vrijednosti bezgotovinskih transakcija, Srbija na pola puta od zemalja regije.

Ukoliko bi povećala bezgotovinsku ekonomiju na razinu prosjeka zemalja središnje i istočne Europe, Srbija bi mogla smanjiti obujam sive zone za 3,4 posto BDP-a odnosno povećala porezne prihode za oko 700 mil. eura godišnje.