Tržište hrane, poljoprivrednih proizvoda, kao i sredstava koja se koriste u ovoj vrsti proizvodnje od prošle godine su u izvanrednim okolnostima.

Cijene poljoprivrednih proizvoda poput pšenice, kukuruza, soje su niske, pa se domaći poljoprivrednici sve teže nose sa skupim sredstvima za proizvodnju.

Visoki troškovi
Srpska poljoprivreda ponovo je u krizi. “Ovdje su i poljoprivredni sektor vodili pravnici, a trebali bi ga voditi stručni ljudi, međutim, ako su izvanredne okolnosti, onda svi koji su u tom lancu proizvodnje moraju sjesti za stol, vidjeti kako pronaći najbolje model, a ne da se stalno daje na kapaljku, pa popustiti”, objašnjava za Novu ekonomiju agroekonomist Milan Prostran.

Ističu to i drugi stručnjaci iz područja poljoprivrede koji imaju više desetljeća radnog staža, pa često ističu kako su Ministarstvu poljoprivrede potrebni ljudi koji imaju iskustva u tom području proizvodnje. Problemi s visokim troškovima proizvodnje u domaćoj poljoprivredi javljali su se nekoliko puta od osamdesetih godina prošlog stoljeća, dodaje Prostran.

“Ovo je treće ili četvrto krizno razdoblje vezano za troškove proizvodnje u poljoprivredi. Prvi je bio početkom 1980-ih, pa smo 1986. morali donijeti zakon o rabatu cijena gnojiva, goriva, sredstava za zaštitu bilja i sjemena”, kaže Prostran.

Kako se prisjeća, nakon toga je bio period od 1992. do bombardiranja 1999. kada se ništa nije moglo uvesti i sve je propalo. Sada je četvrto krizno razdoblje kada su troškovi toliko nagomilani da se poljoprivredni proizvođači ne mogu nositi s njima.

“Vjerojatno je postojao zahtjev da se cijeli problem amortizira značajnim sredstvima od 300 eura po hektaru”, dodaje Prostran. Poljoprivrednici su se s državom dogovorili da subvencije po hektaru budu 18.000 dinara, odnosno duplo više nego prije protesta koji su završeni u subotu, 20. svibnja 2023. godine.

Osim toga, obećano im je jeftinije gorivo, veće premije za mlijeko, kao i uvođenje prireza na uvoz mlijeka i sireva iz EU i susjednih zemalja. Prostran kaže da poljoprivrednike inače najviše plaše niske cijene pšenice, kukuruza i soje.

Nema strategije
Ranije su, kako podsjeća, doneseni Zakon o regresu troškova i Zakon o regresu kamata na kredite vezano uz rješavanje problema u poljoprivredi. Podsjeća da je cijela protekla godina bila izuzetno teška za poljoprivrednike.

“Nema konzistentne agrarne politike, u izvanrednim uvjetima morate izvanredno djelovati. Puno je tu nelogičnosti, s jedne strane kažete da država ne može odrediti minimalnu ili zajamčenu cijenu mlijeka. Na primjer, Hrvatska je to učinila, a ona je zemlja Europske unije”, dodaje Prostran.

Naglašava da je minimalna cijena mlijeka u Hrvatskoj 0,53 eurocenta (oko 68 dinara), a na mlijeko je propisana marža od osam posto. Nekoliko stručnjaka za poljoprivredu više puta je u prošlosti izjavilo kako budžet za srpsku poljoprivredu mora u startu iznositi najmanje milijardu eura.