Srbija trenutno intenzivno radi na postizanju takozvanog investicijskog rejtinga, a prva agencija koja je najavila da bi to moglo biti postignuto u idućoj godini je Standard & Poor’s (S&P). U prošlom izvješću dala je Srbiji stabilne izglede unutar BB-a, ali uz napomenu da će trebati “još kockica” za promjenu.

Izvoz i strana ulaganja

“Mogli bismo razmotriti podizanje (rejtinga) u sljedećih 12 mjeseci ako se vanjski položaj Srbije poboljša iznad naših očekivanja, na temelju snažnijeg izvoza ili neto priljeva izravnih stranih ulaganja. Osim toga, jača fiskalna izvedba koja pomaže u smanjenju neto državnog duga također može dovesti do poboljšanja”, stoji u priopćenju S&P-a.

Agencija S&P svoje ocjene opravdava očekivanim ubrzanjem gospodarskog rasta u tekućoj i narednim godinama, održivim rastom, deviznim rezervama koje su stvorene u proteklom razdoblju, ali i široka izravna strana ulaganja, koja “mogu pomoći Srbiji da uspješno amortizira moguće rizike iz vanjskog okruženja”.

Kako je objasnio Đorđe Dimitrijević, direktor Odjela za operacije na otvorenom tržištu u Sektoru za monetarne i devizne poslove Narodne banke Srbije (NBS), kreditni rejting zemlje odražava ocjenu njene sposobnosti da ispuni svoje financijske obveze, odnosno otplati svoje dugove.

“Viša razina rejtinga ukazuje na to da država ima snažan kapacitet za redovito podmirivanje svojih obveza, da ulaganja u takvu zemlju nose manji rizik za investitore, zbog čega je bolje pozicionirana na globalnoj investicijskoj karti. Sve to u konačnici dovodi do većeg priljeva investicija, nižih troškova zaduživanja, s nizom pozitivnih učinaka na gospodarski rast, zapošljavanje i standard građana, objašnjava Dimitrijević.

Unatoč ambicioznim ciljevima javnih ulaganja, S&P smatra da će biti prostora za manji deficit u usporedbi s vladinim ciljem deficita od 2,2 posto BDP-a u 2024. godini.

Fiskalne projekcije za razdoblje od 2024. do 2027. temelje se na pretpostavkama da će nominalni rast BDP-a podržati prihode, “što će omogućiti vlastima da prilagode povećanu potrošnju višim plaćama i mirovinama u javnom sektoru, kao i potrošnja na infrastrukturu”.

“Našu ocjenu Srbije podupiru snažan rast zemlje i izgledi za priljev izravnih stranih ulaganja, umjerena razina javnog duga i kredibilan okvir makroekonomske politike. Ocjena je ograničena relativno slabim institucionalnim okvirom zemlje, relativno niskim BDP-om po stanovniku, još uvijek značajnom pozicijom neto inozemne obveze i visokom euroizacijom gospodarstva”, navodi se.

Energetski rizici

Osim toga, rizik predstavlja značajno oslanjanje Srbije na protok ruskog plina kroz plinovod Balkanski tok, navodi agencija.

“Međutim, napori vlasti da diverzificiraju kanale uvoza plina, kao što je povezivanje plinskog interkonektora Bugarska-Srbija u prosincu 2023., pomoći će djelomičnom ublažavanju ovog rizika. Kao rezultat toga, Srbija će moći uvoziti oko 0,4 milijarde kubnih metara azerbejdžanskog plina godišnje, od oko tri milijarde kubnih metara koliko zemlja godišnje troši”, navodi se u izvješću.