Posljednjih dana u medijima se ponovo spekulira kako je uvoz žitarica iz Ukrajine srušio cijene srpskim proizvođačima pšenice i kukuruza. Naime, nekoliko udruženja poljoprivrednika poput Pančevačkih ratara, Agrarnog foruma i Građanske neposlušnosti objavila su da je ovogodišnja proljetna sjetva neizvjesna zbog velikih gubitaka ratara, ali kao glavni razlog za takvo stanje naveli su “nelojalno tržišno poslovanje i uvoz”.

Dampinške cijene

Ističe se da su u uvozu prednjačile ukrajinske žitarice budući ga država nije zabranila, kao što su učinile Poljska, Slovačka i Mađarska, pa su prodavane po damping cijenama.

Sunčica Savović, direktorica Žita Srbije za Politiku je oštro demantirala ove navode, te rekla kako su takve izjave zlonamjerne i da Srbija nije uvozila žitarice iz Ukrajine.

“Naši poljoprivredni proizvođači zaštićeni su od uvoza pšenice iz Ukrajine uvoznom carinskom taksom od čak 30 posto za pšenicu i isto toliko za kukuruz. Što znači da bi svatko tko bi htio uvesti iz Ukrajine pšenicu ili kukuruz morao bi imati interes da tu robu u startu plati 30 posto skuplje nego što ona košta, što daleko nadilazi razliku između naše izvozne i ukrajinske izvozne cijene”, kazala je Savović. Prema njezinim riječima i teorije o navodnom uvozu ukrajinske robe iz zemalja Europske unije padaju u vodu, ako se zna da je carina na uvoz kukuruza iz država EU čak 24%, a na uvoz pšenice 18%.

“Dakle, pitanje je kome se uopće zdravorazumski isplati uvoziti skuplju robu lošije kvalitete na naše tržište. Drugo, ne može se pričati, a da se za to nemaju dokazi, postoje službeni carinski podaci o uvozu i izvozu svih roba u našu zemlju, pa i pšenice i kukuruza”, izjavila je.

Napominje kako je tijekom kalendarske 2023. godine više od 85 posto uvezenih količina kukuruza i pšenice u Srbiju bila isključivo sjemenska roba. Tarifne oznake za sjemensku i za merkantilnu robu su se uvijek razlikovale i to je, kaže, lako pratiti u carinskim podacima. Još kada se oduzme sjemensku robu od uvezenih količina, govorimo o ukupno 1.500 tona uvezenog kukuruza i oko 380 tona pšenice za dvanaest mjeseci prošle godine.

Nema ugroženih

Kako je naglasila, ta količina postaje apsolutno zanemariva kad se zna da Srbija proizvodi više od tri milijuna tona pšenice i više od 6,5 milijuna tona kukuruza u prosjeku svake godine.

“To su zaista minorne količine i činjenice ukazuju da nitko od proizvođača nije ugrožen navodnim uvozom bez obzira na to što se naokolo pričalo. Veći problem je što danas svatko ima pravo da se oglasi javno i da za širenje netočnih informacija ne snosi nikakve posljedice, zaključila je Sunčica Savović, direktorica udruženja Žita Srbije.

Kad se govori o izvozu, iz rumunjske Constance, kao pretovarne luke, srpske su žitarice najviše išle u Južnu Koreju, zatim u Tunis, Indiju, Tursku, Egipat, Mauritaniju i Jordan.

To su bila glavna prošlogodišnja odredišta za kombinirane isporuke srbijanske pšenice, kukuruza i ječma.