Prvi put od Drugog svjetskog rata Srbija će, kako je najavljeno iz Direkcije za imovinu, od ljeta definitivno znati što sve posjeduje: koliko ima njiva i oranica, koliko šuma i jezera, koliko kilometara cesta i pruga, koliko zgrada, poslovnih prostora i bolnica, prenosi eKapija.

Davno započet popis trebalo bi biti gotov do srpnja, a Svjetska banka pomoći će u procjeni te imovine. Knjigovodstvena vrijednost javne imovine koja je do ove godine upisana na državu, Vojvodinu i lokalne samouprave iznosi oko 9,74 milijarde eura.

Ubrzanje u dvije godine
Popis državnih nekretnina pokrenut je prije osam godina, a rok da lokalne samouprave upišu u registar sve što posjeduju šest puta je produžavan i do danas nije okončan. Prema riječima Jovana Vorkapića, direktora republičke Direkcije za imovinu, stvar je ubrzana u posljednje dvije godine i do sada je upisano 90 posto nekretnina.

Međutim, podaci se stalno mijenjaju, pošto se grade nove ceste, zgrade, mostovi. Također, mnogo toga je vraćeno prijašnjim vlasnicima i njihovim nasljednicima u procesu restitucije, pa je iz javne imovine prešlo u privatnu.

Međutim, tijekom pronalaska “izgubljenih” nekadašnjih privatnih kvadrata u postupcima pred Agencijom za restituciju često se pronađu i “zagubljeni” državni. Zato, kako kaže direktor ove Agencije Strahinja Sekulić za “Novosti”, broj hektara u javnoj vlasništvu nije manji, uprkos povratu zemlje u naturalnom obliku.

”Tipičan primjer je općina Brus, gdje smo pronašli 50 hektara koje smo vratili nasljednicima predratnih vlasnika i usput otkrili još 450 hektara državne zemlje, za koju država nije ni znala, koja nije iznajmljena ni korištena”, kaže Sekulić.

Lokalne samouprave bile su dužne do 31. ožujka 2021. popisati sve na svom području, ali neke to nisu učinile i tražile su dodatni rok jer, kako navode, nemaju adekvatno obučen kadar ni digitalnu pismenost. Poseban problem je nejasan vlasnički status objekata ili zemljišta, kao i razlika između onoga što je upisano u katastru i onoga što je činjenično stanje na terenu.

Prema posljednjim podacima Direkcije za imovinu, u koje su “Novosti” imale uvid, na dan 1. studenog prošle godine, u registru nekretnina javne imovine na Republiku Srbiju, između ostalog, vodi se 1736 stanova ukupne površine oko 95.000 kvadrata, knjigovodstveno vrijednih oko 3,4 milijarde dinara.

Tu je i 4556 službenih zgrada, površine 5,2 milijuna kvadrata, vrijednih 105,8 milijardi, kao i 2141 poslovni prostor, ukupne površine 1,6 milijuna četvornih metara vrijednih oko 40 milijardi dinara. Država posjeduje i 181 nekretninu namijenjenu diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemlji i inozemstvuu, površine 120.211 kvadrata, vrijednih 17,8 milijardi dinara, kao i građevinsko zemljište od 27.416 kvadrata, vrijedno 26 milijardi dinara.

Vrednija zemlja u Vojvodini
Zanimljivo je da je daleko vrednije građevinsko zemljište upisano na AP Vojvodinu i lokalne samouprave nego na samu Srbiju. Procijenjena vrijednost 18.734 građevinska kvadrata upisana na Vojvodinu iznosi 149 milijardi dinara, dok se na lokalne samouprave vodi 19,3 milijuna kvadrata, procijenjenih na 127 milijardi dinara.

Na gradove i općine upisano je i 2,8 milijuna kvadrata njiva i oranica, vrijednih 1,7 milijardi dinara, a daleko manja površina od 1,1 milijun kvadrata, koja se vodi na Vojvodinu, knjigovodstveno je procijenjena na 1,01 milijardu dinara.

”Jedno od najgorih naslijeđa koja su nam ostala iz bivših sustava jest potpuna zapuštenost imovinsko-pravnih odnosa”, kaže Sekulić. “I dalje ima oranica koje su koristile zadruge ili kombinati, pa su se ‘izgubile’ prilikom promjena sustava u državi i bilo je pokušaja da se otuđe. Da bi se to spriječilo, dobro je da se popis javne imovine što prije završi”, kaže Sekulić.

”Na terenu je bilo slučajeva da jednu parcelu dijele država i općina. Republički dio vodi se kao poljoprivredno zemljište, dok se općinski vodi kao građevinsko i ona ga prodaje za daleko veći iznos”, kaže Mile Antić iz Mreže za restituciju.