Prema podacima Sigma izvještaja grupacije Swiss Re, vrijednost ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama širom svijeta dostigla je u 2022. godini vrijednost od 275 milijardi dolara, dok je vrijednost gubitaka pokrivenih osiguranjem dostigla 145 milijardi dolara.

Urednica portala Sve o osiguranju Lela Saković za portal Biznis.rs ukazuje i na upozorenje da bi gubici na imovini od prirodnih katastrofa uslijed klimatskih promjena do 2040. godine mogli porasti za više od 60 posto.

“Vremenske neprilike koje izazivaju štete na imovini sve su učestalije, ali postaju i nepredvidive”, ističe Lela Saković i podsjeća kako je razlog za očekivanja da će vrijednost šteta biti sve veća taj što se utjecaj čovjeka na klimu ne smanjuje tempom kojim bi se zaustavile promjene.

Srbija se, prema USAID Climate Risk profilu, u posljednjih 40 godina najčešće suočavala sa poplavama i ekstremnim temperaturama, pa je tako suša koja je trajala 50 dana 2012. godine napravila štetu od 141 milijun dolara, dok su strašne poplave 2014. napravile štetu od čak dvije milijarde dolara. U kontekstu klimatskih promjena, jedna od ključnih tema na globalnom nivou je rast cijena premija osiguranja.

“U Srbiji se ne govori o rastu cijena premija osiguranja imovine – cijena je u prosjeku euro po kvadratu godišnje.

U zemljama gdje se katastrofe češće dešavaju, sa druge strane, premije su već adekvatno tome i podignute: primjera radi, širom SAD su od 2021. do 2022. godine porasle za više od 12 posto”, kazala je Saković.

Na pitanje kako osiguravajuća društva mogu izađu na kraj sa problemima sa kojima se ta industrija suočava zbog klimatskih promjena, Saković kaže kako su istraživanja pokazala da je ključ u usavršavanju predikcije rizika, provođenju različitih klimatskih scenarija, odnosno stres testova radi procjene vlastite otpornosti, ali i isključivanju financiranja industrija koje se baziraju na fosilnim gorivima i prljavim tehnologijama.