S razvojem destilerija za proizvodnju voćnih rakija Srbija bi mogla zaposliti domaću strojarsku industriju, domaće voćarstvo i neke prateće industrije, poput proizvodnje ambalaže, dizajnerskih službi, marketinga.

Srbija ima svijetlu rakijsku perspektivu, ističe Branko Popović iz Instituta za voćarstvo u Čačku, koji je novi predsjednik Komisije za senzorno ocjenjivanje kvaliteta jakih alkoholnih pića na Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, koji će ove godine biti održan od 18. do 23. svibnja.

Autohtone sorte
Popović ističe kako Srbija ima razloga da se ponosi ovom proizvodnjom. “Srpske sorte šljive su zastupljene širom regije. Institut se ozbiljno uhvatio u koštac i s očuvanjem naših starih autohtonih sorti šljive i drugog voća, koje predstavljaju izuzetnu sirovinu za proizvodnju vrhunskih rakija, tako da pružamo veliki doprinos razvoju naše šljivovice i drugih voćnih rakija, kao i drugih jakih alkoholnih pića na teritoriji Srbije, ali i šire u regiji”, napominje Popović.

U Srbiji ima više od 1.000 registriranih destilerija koje ulažu ozbiljna sredstva u proizvodne kapacitete i samu proizvodnju. Postoje mnogo veće destilerije u nekim drugim krajevima Srbije, nego što su u čačanskom kraju. Ljudi ulažu milijunske sume, promatrano u eurima, u izgradnju novih destilerija i podruma rakija s najsuvremenijom opremom koja je potrebna da bi se dobile sazrele rakije vrhunskog kvaliteta, bez ikakvih mana, koje mogu zadovoljiti ukuse potrošača širom svijeta.

“Najvažnije je što se svijet i Europa upoznaju s ukusima i mirisima iz Srbije, koji im do sada nisu bili poznati, jer više piju neka druga jaka alkoholna pića. Naša zemlja se uključila da podrži šljivovicu tek prije nekih desetak godina, tako da još uvijek nismo dostigli odgovarajuću razinu s količinama i kvalitetom.

Na dobrom smo putu, kapaciteti za proizvodnju vrhunskih rakija se povećavaju, ulažu se velike sume novca u destilerije i izgradnju novih podruma, u tehnologiju, znanje”, kaže Popović.

Dodaje da je važno što srpske destilerije zapošljavaju mlade tehnologe i šalju svoje rakije na sajmove na kojima se utvrđuje njihova kvaliteta.

“Jedino se na taj način može utvrditi gdje se nalaze naša jaka alkoholna pića, po kvalitetu, mirisu i ukusu, u usporedbi sa drugima. Smatram da smo s tim razvojem destilerija za proizvodnju voćnih rakija uposlili domaću strojarsku industriju, domaće voćarstvo i neke prateće industrije, poput proizvodnje ambalaže, dizajnerskih službi, marketinga.

Smatram da za sada imamo svijetlu perspektivu, naročito sada, kada se radi na proizvodnji starih šljivovica vrhunskog kvaliteta za koje je potrebno dugogodišnje odležavanje u drvenim bačvama, bez korištenja nekih alternativnih načina sazrijevanja rakije, da bismo dobili neke luksuzne brendove”, rekao je Popović.

Značajna siva zona
U Srbiji se, prema podacima PKS, godišnje proizvede oko 50 milijuna litara rakije, od čega 30 milijuna litara proizvedu destilerije registrirane pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dok se preostalih 20 milijuna litara proizvede za osobna upotreba.

Prema podacima sajta Poslovi Infostud, najveći broj proizvođača je u Rasinskom, Zlatiborskom i Šumadijskom okrugu, a među najpopularnijim rakijama su šljivovica, te rakije od kruške i dunje.