Srbija je zbog prošlogodišnje zabrane izvoza izgubila 40 posto međunarodnih kupaca žitarica – poput talijanskog tržišta koje je bilo među najvažnijima, rekao je predstavnik Inicijative za spas poljoprivrede Radoslav Adamović.

Dodatni problem za domaće paore je što stručnjaci upozoravaju da će urod ozbiljno podbaciti zbog vremenskih neprilika koje su produljile dozrijevanje i onemogućile prskanje protiv bolesti.

Pad cijena
“Cijena žitarica u svijetu je pala. Luka Constanța (u Rumunjskoj), koja je ključna za izvoz žitarica iz Srbije, preplavljena je jeftinom pšenicom. Problem je što Vlada Srbije i Ministarstvo poljoprivrede (tadašnje) nisu htjeli prihvatiti odgovornost”, rekao je Adamović za Novu ekonomiju.

Prema njegovim riječima, ovogodišnja pšenica je vrlo lošeg kvaliteta, a razlog tome su loše vremenske prilike. Zbog čestih kiša pšenicu nije bilo moguće prskati pa su je tada napale bolesti poput hrđe (dok je bila u cvatu) ili Fusarium (gljivična bolest koja napada klas).

“Pšenica je kvalitetna uglavnom na lošim tlima, uzvisinama, brdima, dakle svugdje gdje se voda nije mogla skupljati. Na mnogim poljima voda je ‘ugušila žito’ i tu su se razvile razne bolesti”, rekao je Adamović.

Što se tiče korištenja gnojiva, “svatko tko ga je kupio prošlog studenog loše je prošao”. – Svi smo bili prisiljeni uzeti ga ranije, jer se pričalo o nestašicama. “Dobili smo najskuplju proizvodnju, a cijene (finalnog proizvoda) su mizerne”, rekao je Adamović.

Kako je naglasio, posle pregovora uspeli su da subvencije podignu na “relativno normalan nivo”, ali da u proseku nadoknađuju samo jedan dinar od cene finalnog proizvoda i da do sada nisu sve isplaćene.

“Definitivno klizimo u propast poljoprivrednika – ne poljoprivrede. Najgore je što (država) Srbija nije svjesna da je poljoprivrednik temelj, utemeljitelj i poslednji branilac ove zemlje. Seljak je zadnji u zemlji kad svi odu. Svaki drugi radnik će otići iz zemlje, ali mi ćemo ostati”, kaže Adamović.

Milan Marković, član Udruge poljoprivrednika Stig, slaže se da je ovogodišnja pšenica loše kvalitete zbog kiše, ali je naglasio da će tek 50 posto završiti u stočnom fondu. Ocijenio je i da zabrane izvoza žitarica od prošle godine “sada stupaju na snagu”.

Cijena pšenice, koja je trenutno na tržištu 20 dinara, nije dovoljna da isplati ulaganja u njenu proizvodnju.

Ulaganja u pšenicu
“Sa 100 tona, to je malo.” Naša ulaganja u pšenicu kretala su se od 150.000 dinara (po hektaru) pa nadalje. Kažu da je prosek za investicije 155.000 dinara. Za pet tona, koliko je prosečan rod, (zaradi se) 100.000 dinara, što je manje nego što je uloženo u proizvodnju”, rekao je Marković.

On dodaje da je i cena kukuruza oko 20 dinara, a da je za suncokret predviđena cena od 35 do 36 dinara, “što je katastrofa u odnosu na prošlu godinu”. Suncokret je prošle godine bio 65 dinara, a državni prirez je bio 8 dinara. Šta ćemo sada sa 36 dinara”, upitao je Marković.

Kazao je i da su cijene na burzama u zemljama u okruženju puno više nego u Srbiji, jer se na srbijanskom tržištu “ne prikupljaju svi podaci” pa to “nije realna slika stanja”. Priča se da je pšenica jeftina u Ukrajini. To je 260 ili 270 dolara po toni, što je preračunato više od 30 dinara plus PDV, a naše žito je 20 ili 27 dinara”, rekao je on.