Srbija kupila rekordnu količinu deviza da bi očuvala stabilnost dinara

Autor: Poslovni dnevnik , 08. kolovoz 2024. u 07:00
Ono gdje je NBS, smatra bivši guverner Šoškić, pogriješila jest što je kasnila s reakcijom na ovu inflaciju, najmanje šest do devet mjeseci/D. Jaramaz/PIXSELL

U 2023. NBS je intervenirala neto otkupom stranih valuta u iznosu od 3,9 milijardi eura.

Prošle godine je Narodna banka Srbije (NBS) zbog “pojačane globalne neizvjesnosti” kupila rekordnu količinu eura na međubankarskom tržištu kako bi održala stabilnost srpske valute, piše ekonomski portal Nova ekonomija.

“U 2023. NBS je intervenirala neto otkupom deviza u iznosu od 3,9 milijardi eura, što je rekordan godišnji iznos neto otkupa deviza. Tako je, kao i prethodnih godina, relativna stabilnost tečaja bila održavana”, navodi portal, pozivajući se na godišnju publikaciju NBS-a.

Rejting stabilan
Srbija je u listopadu 2023. prvi put izdala osmogodišnju državnu dinarsku obveznicu, koja bilježi rekordnu potražnju investitora i koja je od veljače 2024. uključena u indeks obveznica J.P. Morgana. Sve tri rejting agencije zadržale su kreditni rejting Srbije, dok je agencija Standard & Poor’s povećala izglede Srbije za dobivanje investicijskog kreditnog rejtinga – sa stabilnog na pozitivan.

NBS tvrdi da je drugu godinu zaredom ostvarena rekordna razina priljeva izravnih stranih ulaganja od 4,5 milijardi eura (4,2 milijarde eura neto), te da će taj izvor deviza nastaviti u potpunosti pokrivati ​​deficit tekućeg računa u narednom razdoblju, kao i u prethodnih devet godina. Tijekom 2023. devizne rezerve NBS-a porasle su za 5,5 milijardi eura, pa su na kraju prosinca 2023. iznosile 24,9 milijardi eura bruto, odnosno 20,8 milijardi eura neto.

24,9

milijarde eura iznose devizne rezerve Srbije

Bivši guverner NBS-a Dejan Šoškić poručuje da ne bi mogao ocijeniti da je NBS dobro radila svoj posao u proteklom desetljeću. Ciljanje inflacije glavni je kriterij za mjerenje uspješnosti provedbe monetarne politike.

“Imali smo inflaciju koja je u nekim trenucima bila najveća u Europi. Za sve ovo nije kriva Narodna banka Srbije. Ono gdje je NBS, rekao bih, pogriješila je što je kasnila s reakcijom na ovu inflaciju, najmanje šest do devet mjeseci.

Bilo je prekasno za povećanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija. Stvorena je jedna inflacija s inflatornim očekivanjima. Poduzete su određene radnje koje su potpuno neprimjerene našem stupnju razvoja, niti situaciji u kojoj se država nalazi”, rekao je Šoškić za N1 televiziju.

Šoškićeve kritike
Kao primjer je naveo rast vrijednosti dinara u 2017. sa 124 na 117. “To je, naravno, olakšalo dužnicima vraćanje dugova, odlazak ljudi na godišnje odmore u inozemstvo… No, istovremeno je spriječilo da naš izvoz više raste, domaće gospodarstvo da više koristi domaće sirovine.

… Sve su to posljedice koje su se mogle predvidjeti. Nešto smo radili i početkom 2020. godine, kada se dogodila pandemija. Omogućili smo da se primarna emisija usmjeri izravno na kupnju korporativnih obveznica, s nekim potpuno neprofesionalnim obrazloženjem”, rekao je.

“Ono što je ključno napravljeno je fiksiranje tečaja, što je, inače, u suprotnosti sa službenim modelom koji mi provodimo, a to je targetiranje inflacije”, rekao je. Domaća kreditna aktivnost usporena je tijekom 2023. godine, što je posljedica viših kamatnih stopa na kredite zbog zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke i NBS-a, kao i pooštrenih kreditnih standarda poslovnih banaka.

Uz vanjske rizike u vidu geopolitičkih događaja, sporijeg pada globalne inflacije i otežanog pristupa izvorima financiranja, NBS je utvrdila i unutarnje rizike koji su prevladavali prošle godine.

Prema definiciji središnje banke, to su: produljeno trajanje inflatornih pritisaka i neizvjesnosti u pogledu kretanja cijena energenata i ostalih primarnih proizvoda; visoka razina euroizacije domaćeg financijskog sustava; usporavanje kreditne aktivnosti i potencijalni rast problematičnih kredita te njihov utjecaj na profitabilnost banaka; neizvjesnost u pogledu kretanja cijena stambenih i poslovnih nekretnina; utjecaj klimatskih promjena na gospodarstvo i posljedično na financijski sektor kroz materijalizaciju fizičkih i tranzicijskih rizika.

Komentirajte prvi

New Report

Close