Ekološka proizvodnja sve više dobiva na značaju i u Srbiji, a tome u prilog govori i povećanje hektara obradivih površina za te proizvode, kao i visina državnih potpora koje bi trebale pridonijeti povećanju obujma proizvodnje, kažu u srpskom Ministarstvu poljoprivrede.

Načelnik Odjela za označavanje, kvalitetu hrane i organsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede Branislav Raketić istaknuo je da je Srbija u 2022. izvezla organske proizvode u vrijednosti od 70 milijuna eura.

Zajamčena budućnost
To je proizvodnja koja ima svijetlu budućnost. Prema podacima za 2022. godinu, u Srbiji je pod organskom proizvodnjom bilo 25.000 hektara, a trećina su livade i pašnjaci. Imamo gotovo 7000 proizvođača koji se izravno bave ekološkom proizvodnjom, rekao je Raketić.

Kako je istaknuo, ovakva proizvodnja prilika je za povratak mladih na selo, a prema podacima ministarstva velik broj mladih poljoprivrednika i proizvođača bavi se ekološkom proizvodnjom. Velik broj proizvođača organske hrane organiziran je u udruge i to je ono što se mora dogoditi u budućnosti, da se što više malih proizvođača udružuje kako bi zajednički nastupali na domaćem i stranom tržištu, rekao je Tanjugu Raketić.

Dodao je kako se ekološki proizvedeno bobičasto voće najviše izvozi, a zasigurno ovdje leži i najveći potencijal srpske ekološke poljopriovrede. No, još valja poraditi na promociji tog segmenta proizvodnje.. Potrebno je objasniti sve dobrobiti ekološke proizvodnje.

Svi ti proizvodi moraju podlijegati kontroli na višim razinama, koju čine ovlaštena kontrolna kuća i inspekcijska kuća ministarstva, rekao je Raketić. Podsjetio je da je javni poziv za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na poticaje za ekološku biljnu proizvodnju za 2023. godinu otvoren do 6. rujna 2023. godine.

Ove godine zabilježene su rekordne potpore za ekološku proizvodnju. Država daje 63.000 dinara po hektaru. To je smjer u kojem je država odlučila ići, rekao je Raketić.

Kako je istaknuo, troškovi certifikacijske kontrole mogu se refundirati u iznosu od 50 do 65 posto, dan je poticaj i lokalnoj samoupravi da pomognu iz svojih proračuna. Kada je riječ o kulturama koje se uzgajaju, Raketić ističe da u Vojvodini prevladava organska proizvodnja žitarica.

Maline i kupine
U centralnoj Srbiji to su voćarstvo i bobičasto voće. Prije svega, riječ je o malinama i kupinama koje su najzastupljenije. Od ukupnih nasada malina gotovo 10 posto je organska proizvodnja, naveo je on i dodao da je na jugu, jugoistoku i jugozapadu Srbije zastupljena stočarska proizvodnja.

Dodao je i kako u odnosu na 2021. godinu Srbija ima veći broj grla, te gotovo 10.000 goveda uključenih u ekološku proizvodnju koju država također subvencionira. Raketić je istaknuo kako je ekološka proizvodnja inovativna i zanimljiva.

“Ministarstvo poljoprivrede raznim edukacijama nastoji motivirati što veći broj ljudi da se uključe u ovu vrstu proizvodnje”, zaključio je Branislav Rakelić.