Poznato je da je Srbiji potreban uvoz nafte i plina, ali dostupni podaci pokazuju i da opskrba potrošača sve više ovisi o električnoj energiji kupljenoj u inozemstvu.

Tako je u energetskoj bilanci za tekuću godinu predviđen uvoz od 5,5 milijuna tona ugljena, odnosno 10 posto više od procijenjenog uvoza u 2023. godini, piše Danas.

Alarmantni znakovi
Inače, procijenjeni uvoz ugljena u prošloj godini iznosio je 4,8 milijuna tona, što je 70 posto više od uvoza u 2022. (2,8 milijuna tona). Procjenjuje se da će bruto proizvodnja električne energije u ovoj godini iznositi 40.585 gigavat-sati. Planirano je da će se najviše električne energije proizvoditi u termoelektranama – 64 posto, dok će hidroelektrane davati 25,9 posto.

Ukupna proizvedena količina električne energije u Srbiji i dalje neće biti dovoljna za domaće potrebe, pa je planiran uvoz električne energije od 6.401 Gwh, odnosno za 19 posto više u odnosu na procijenjeni uvoz u 2023. godini.

Stručna javnost ističe da Energetska bilanca predviđa uvoz prilično velikih količina električne energije i ugljena, što je alarmantan znak da proizvodnja iz domaćih izvora sve manje može zadovoljiti potrebe potrošača. Vidljivo je da će u tekućoj godini u odnosu na 2022. uvoz ugljena biti veći za 85 posto. Stručnjaci smatraju da je to pokazatelj da s domaćom proizvodnjom nešto nije u redu.

Razlog za to je nedovoljna količina ugljena u našim rudnicima, kao i činjenica da se otkrivka pravi na pogrešnim mjestima. Posljedično, potreban je veći uvoz.

Očito je da je očekivani uvoz električne energije za ovu godinu visok, a koliko će se električne energije uvoziti u idućoj zimskoj sezoni ovisit će o tome hoće li ona biti blaga ili ne. Inače, električna energija proizvedena u Srbiji dvostruko je jeftinija od one koja se uvozi.

Energetski stručnjak Miodrag Kapor za Danas kaže da je sve veći uvoz ugljena, iz kojeg se dobiva najveća količina struje iz domaće proizvodnje, ali i struje za Srbiju, nešto što ne može biti iznenađenje.

“Ako se zna da u Srbiji ima sve manje kvalitetnog ugljena za proizvodnju električne energije i da su blokovi u termoelektranama uglavnom zastarjeli, sasvim je očekivano da se iz domaćih izvora ne dobiva dovoljno ugljena niti dovoljno električne energije. Gubici na distribucijskoj mreži se ne smanjuju. Stoga je logično zašto se uvoz ugljena i električne energije povećava, objašnjava Kapor.

Srbija definitivno postaje sve ovisna o uvozu električne energije, a da bi se taj proces obuzdao potrebno je razvijati obnovljive izvore energije i povećati energetsku učinkovitost.

Uvoz plina
Podaci Energetske bilance, među ostalim, pokazuju da bi uvoz plina ove godine trebao porasti za šest posto. Glavni tajnik Udruženja za plin Srbije Vojislav Vuletić kaže da se uvoz “plavog energenta” povećava jer je sve veći broj potrošača priključen na distribucijsku mrežu.

“Srbijagas omogućuje uvođenje plina za kućanstva i male poduzetnike pod povoljnim uvjetima. Zato je sve više zainteresiranih za priključenje na plin. To je izvrsno kada je u pitanju zaštita okoliša, jer oni koji koriste ugljen kao energent sada imaju priliku zamijeniti ga i koristiti plin”, smatra Vuletić.