Srbija je povećala izvoz brašna u Europsku uniju, pri čemu su otvorena dva nova tržišta za srpske. “Nova ekonomska godina započela je dobro za mlinarsku industriju pošto je brašna tijekom srpnja i kolovoza prodana 33.000 tona u izvoz; što je za 30 posto iznad prosječnih izvoznih rezultata ranijih godina. “Ono što je još značajno istaknuti kada je ovogodišnji izvoz u pitanju, je da domaći izvoznici imaju dva nova tržišta – Mađarsku i Sloveniju, pa bi bilo dobro da se to inozemno trgovanje nastavi i u idućem razdoblju, kazao je za Dnevnik direktor Udruženja mlinarske, pekarske i tjesteničarske industrije Srbije Žitounija Zdravko Šajatović.

Mađari kupci

On kaže kako Srbija ima ogromne viškove brašna, jer ima dovoljno pšenice da pokrije domaće potrebe i još da prodaje drugima.

“ Zato nam trebaju novi potrošači. Iako je neobično što su Mađari od nas kupili brašno – 1.176 tona, pošto su veliki proizvođači pšenice, ali u svakom slučaju došli su na naše tržište i bilo bi idealno da ostanu i da se trgovanje sa Mađarskom nastavi i u idućem razdoljuu. Slovencima smo prodali 725 tona, kazao je Šajatović..

Napomenuo je kako su tradicionalni srpski kupci BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, gdje se proda oko 90% viška brašna.

“Njima najviše prodamo brašna jer troškovi transporta nisu skupi budući smo blizu, ali u zemljama izvan našeg okruženje trgovanje brašnom može biti veliki izdatak zbog prijevoza. Zato je za nas najbolje da što više prodamo državama koje se nalaze u našoj neposrednoj blizini, pa su Mađarska i Slovenija idealni kao novi uvoznici srpskog brašna, kazao je Šajatović.

Po njegovim riječima, izvoz brašna za domaću mlinarsku industriju nije samo važan da bi se oslobodili tržišnih viškova, već je i zbog cijene koštanja.

“Kod nas je ona ograničena mjerama Vlade Srbije i vrlo čestim otkupom brašna od Republičkih robnih rezervi koje po nižim cijenama kupuju za potrebe pekarske industrije, koji su naši veliki potrošači. Trenutno je cijena brašna u padu na ino tržištu i tona košta 270 eura, tijekom srpnja i kolovoza brašno je bilo skuplje, tona je koštala 290 eura. Na domaćem tržištu cijena brašna je od prije nekoliko dana u akciji “Bolja cena – cena za narod” ograničena Uredbom Vlade Srbije zbog znatno jeftinije pšenice u odnosu na prošlu godinu.

Po toj uredbi brašno tip 400 u trgovinama ne smije biti skuplje od 54,99 dinara, a prerađivačka cijena ne može biti veća od 45 dinara. Brašno tip 500 u maloprodaji mora koštati 49,99 dinara, a maksimalna prerađivačka cijena ne može biti viša od 40,90 dinara, kazao je Šajatović.

Mada je ekonomska godina dobro počela, Šajatović kaže kako je rano govoriti da li će mlinari uspjeti dostići rekordni izvozni rezultat od prije tri godine, kada su izvezli 252.000 tona brašna. Prošle ekonomske godine prodali su 140.000 tona brašna.

Slabija kvaliteta

Prema podacima Žita Srbije u ovoj žetvi pšenice Srbija je imala oko 3,4 milijuna tona žita, ali slabije kvalitete.

Od prošle žetve ostalo je neprodano 1,2 milijuna tona krušnog zrna. Za domaće potrebe treba oko 1,6 miliona tona, što znači da država ima oko tri milijuna tona pšenice za druga tržišta. Zato mlinarima jedino ostaje da osvajaju nova tržišta i pšenicu melju i prodaju gdje god se on traži.