Od bolesti koje se prenose putem hrane na godišnjoj razini oboli oko 600 milijuna ljudi u svijetu, a prevare u vezi s hranom u Srbiji nisu u potpunosti zakonski regulirane i sankcionirane, pokazuje revizija Državne revizorske institucije.

Revizijom je utvrđeno i da ne postoji obveza obavještavanja javnosti o utvrđenim prevarama u vezi s hranom, no to bi se uskoro trebalo promijeniti pa je DRI dala preporuku Ministarstvu poljoprivrede da se u okviru zakonske regulative uvede termin “prevare u vezi s hranom”.

Kako detektirati?
Najveća su obmana potrošača kod proizvoda kao što su čokolade, sokovi, kava, med, sir, crni kruh i rakija, pokazuje revizija Državne revizorske institucije.

Detekcija “falsificiranih” prehrambenih proizvoda zahtijeva korištenje odgovarajućih metoda. Klasične metode, kao što je određivanje točke ledišta mlijeka, koriste se za otkrivanje razrijeđenosti mlijeka vodom ili test škroba, kako bi se provjerilo je li u kavu dodan nedeklarirani surogat, ili enzimske, genetske ili instrumentalne tehnike, te kromatografske, izotopske ili spektrometrijske tehnike. Jedan od problema je i nedostatak kontinuiteta u monitoringu hrane.

Cilj revizije je bio da se utvrdi u kojoj mjeri su nadležne institucije 2023. godine efikasno uspostavili sustav sigurnosti hrane u Srbiji i da li postoji prostor za unapređenje, a izvještaj iz ovog sektora je napravljen prvi put. Revizijom je utvrđeno i da ne postoji obveza obavještavanja javnosti o utvrđenim prevarama u vezi s hranom, te je DRI dala preporuku Ministarstvu poljoprivrede da se u okviru zakonske regulative uvede termin “prevare u vezi s hranom”.

Predsjednik Državne revizorske institucije i glavni državni revizor Duško Pejović izjavio je na predstavljanju izvještaja kako je za zaštitu života i zdravlja stanovništva od primarnog značaja korištenje higijenski ispravne hrane.

“Da bi se to osiguralo, potrebno je urediti sistem proizvodnje, prometa, kontrole i potrošnje hrane, bilo da se radi o hrani domaćeg podrijetla ili hrani koja potječe iz uvoza”, kazao je Pejović.

Prvi zaključci ukazuju kako planski i zakonodavni okvir u sektoru sigurnosti hrane nisu u potpunosti uspostavljeni, kao i da prevare u vezi s hranom nisu u potpunosti zakonski regulirane i sankcionirane, što dovodi do negativne percepcije potrošača o sustavu sigurnosti hrane.

Efikasnija zaštita
Viši savjetnik u reviziji DRI Aleksandar Gligorijević rekao je kako su inspekcijske službe utvrdile prevare potrošača kod proizvoda kao što su čokolada, kava, med, sir, crni kruh i rakija.

“Obmane su najčešće kod čokolade, koja se zapravo predstavlja kao čokolada, a najčešće je to šećerna tabla. Sokovi koji ne sadrže određenu razinu voća, kao što je navedeno u deklaraciji proizvoda, kava koja sadrži surogate, kao i med kome se dodaje glukozno-fruktozni sirup”, navodi Gligorijević.

Drugi zaključak ukazuje da institucionalni okvir predviđen Zakonom o sigurnosti hrane nije efektivno uspostavljen, a aktivnosti Stručnog savjeta, osnovanog 2017. godine, nisu doprinijele procjeni rizika u sektoru sigurnosti hrane na nacionalnoj razini.v