Od 1. siječnja 2023. godine, U Srbiji se počinje primjenjivati Zakon o elektronskom fakturiranju. To konkretno znači da se od sada razmjena elektronskih faktura i drugih elektronskih dokumenata obavlja isključivo u strukturnom elektronskom formatu.

Svaki dokument se izrađuje, šalje, prima, obrađuje i arhivira u elektronskom obliku između subjekta pravnog i javnog sektora. To predstavlja velik izazov, ali digitalni način poslovanja je neminovan i u konačnici za cilj ima i suzbijanje sive ekonomiju.

Neke kompanije su spremne, dok druge čeka izazov. Jer prednosti digitalne transformacije mjerljive su u financijskom smislu, ali proces je ujedno zahtjevan za sve kompanije koje nemaju određeni nivo tehničke pismenosti i opremljenosti.

Nenad Solujić, generalni direktor kompanije Docloop d.o.o., koja je prva u Srbiji dobila licencu Ministarstva financija za obavljanje djelatnosti informacijskog posrednika i provajder je servisa Moj eRačun, pojasnio je zašto je situacija dugoročno dobra, iako mnogima trenutno predstavlja izazov.

“Smatramo da će se Zakon o elektronskom fakturiranju svakako pozitivno odraziti na privredu! Iako će je u početku možda usporiti dok svi ne pređu na digitalni način poslovanja. Međutim, kada se privreda prebaci na elektronsko fakturiranje onda će se vidjeti svi benefiti digitalizacije, prije svega ubrzani povrat PDV-a, kao i suzbijanje sive ekonomije,” kaže Solujić,

“Naša kompanija posluje u Srbiji još od 2018. godine s misijom digitalizacije poslovanja. Uloga nam je da budemo spona između pravnih lica i centralne platforme i prije svega pomoć našim klijentima. Netko tko će ih sprovesti kroz cijeli proces digitalizacije.

Također, olakšavamo razmjenu eDokumenata, ubrzavamo i unapređujemo poslovanje i samu razmjenu vršimo na siguran način. Surađujemo sa svim stranama koje sudjeluju ovom zakonu. S računovodstvenim i knjigovodstvenim programima, čijim klijentima osiguravamo da šalju i primaju elektronske dokumente direktno iz programa bez odlaska na centralnu platformu tj. SEF (sistem elektronskih faktura).

Do sada smo odradili integraciju s 80% računovodstvenih programa u kojima rade kompanije u Srbiji. Surađujemo s Ministarstvom financija, tako da im prenosimo informacije s terena kao i probleme i nedoumice koje ima privreda u vezi s aktualnim zakonom,” rekao je Solujić.

No, s malim poduzetnicima i digitalnim nomadima druga je priča. Jer elektronske fakture za male poduzetnike nisu obvezujuće, ako nisu u sustavu PDV-a tako da im je prepušetno da sami odluče hoće li fakture slati i primati na tradicionalni način ili elektronski.

S druge strane digitalni način poslovanja olakšat će život digitalnim nomadima, jer su navikli raditi digitalno i elektronske fakture im značajno olakšavaju poslovanje. To je zato što firme ne mogu odbiti e-Račune.

Ono što je najbitnije i čega će se najviše ticati novi zakon je poslovanje u gotovini – jer upravo je taj dio poslovanja prije svega reguliran ovim zakonom.

“Kao i kod svake promjene, u jednom dijelu privrede postoji otpor i čuveni strah od promjene. Međutim, očekujemo da će digitalizacija poslovanja donijeti velike benefite za kompletnu privredu. Prije svega ubrzavanje poslovnih procesa, bolja kontrola od strane države, suzbijanje sive ekonomije, a ne treba zanemariti ni ekološki efekt jer će se digitalizacija poslovanja direktno odraziti na manju potrošnju papira,” navodi Solujić.

Inače, Italija je prva zemlja u Europi koja je još 2018. godine uvela elektronske fakture za kompletnu privredu. Kao direktnu posljedicu digitalizacije imali su povećanje BDP-a od 2%. Od zemalja u okruženju elektronske fakture su još uvele Austrija, Hrvatska i Slovenija i iskustva su pozitivna.

No, zakon u Srbiji je i ranije dozvoljavao da kompanije šalju elektronske fakture pa tako kompanija Docloop d.o.o. ovom trenutku ima više od 3500 klijenta koji uspješno šalju eDokumente.

Među njima su tako Elektroprivreda Srbije, Srbijašume, Srbijavode, Grad Novi Sad, Općina Ruma, te Grad Vranje. Dok od privatnih kompanija servis Moj-eRačun koriste primjerice tvrtke kao što su Dexy Co, Pertini Toys, DB Schenker, Ralu Logistika, Beiersdorf, Kuhne Nagel, IKEA, Euro Motus doo, Erste Banka, i Dunav Auto.