Srbija je prošli tjedan sa MMF-om dogovorila detalje stand by aranžmana koji je vrijedan 2,4 milijarde eura, što je prvi put u posljednjih 10 godina da je Srbija postigla ovakav dogovor sa tom međunarodnom financijskom institucijom.

Dodatno, Vlada Srbije trenutno vodi pregovore sa Svjetskom bankom o novom zaduživanju većem od pola milijarde eura. Javni dug Srbije je 3. studenog iznosio oko 32,6 milijardi eura, što je nešto preko 54 posto BDP-a, pokazuju podaci Uprave za javni dug. To je otvorilo raspravu da li je država prezadužena i kome sve i koliko duguje?

Posljednji presjek napravljen je 30. listopada, kada je napravljen kvartalni izvještaj, sva dugovanja su podijeljena u direktne i indirektne obaveze, a u okviru tih kategorija na unutrašnji i vanjski dug, dug, objavio je portal Nova.rs.

Tako trenutno po osnovu državnih vrijednosnica emitiranih na domaćem tržištu, što predstavlja komponentu direktnog unutrašnjeg duga država duguje 10,4 milijardi eura, a na osnovu euro obveznica Republike Srbije, što je direktni vanjski dug – 7,3 milijarde eura.

Direktne obveze
Što se tiče ostalih komponenti unutrašnjeg duga unutar direktnih obveza koje Srbija ima, situacija je slijedeća: na osnovu štednih obveznica Srbija duguje oko 15,2 milijuna eura, po osnovu stare devizne štednje oko 396 milijuna eura, kredita poslovnih banaka za financiranje projekata oko 190,1 milijuna eura, a za “ostale obaveze” oko 69,4 milijuna eura.

Unutar indirektnih obaveza koje Srbija ima jedina stavka u izvještaju koja predstavlja unutrašnji dug jesu krediti poslovnih banaka i tu je dug 491,4 milijuna eura. Međutim, ono što srpsku javnost najviše zanima je vanjski dug, u čijoj se strukturi kriju najveće cifre.

Po posljednjem presijeku stanja, koji je objavio Nova.rs trenutno se najviše duguje stranim vladama. Naime, Srbija je na tom polju duguje 2,8 milijardi eura, što spada u direktne obaveze, plus 11,1 milijuna eura, što je dio indirektnih obaveza.

Sljedeća na listi je Međunarodna banka za obnovu i razvoj, kojoj se duguje 2,3 milijarde eura, a “trećeplasirana” je kineska EXIM banka prema kojoj trenutno dugu iznosi 2,2 milijarde eura. Slijede Europska investicijska banka, prema kojoj Srbija ima i direktne obaveze (1,3 milijarde eura) i indirektne (467 milijuna eura) i Međunarodni monetarni fond kome, prema posljednjem izvještaju Uprave za javni dug, se duguje 1,2 milijarde eura.

Financiranje projekata
Po osnovu kredita poslovnih banaka za financiranje projekata direktne obaveze iznose 591 milijuna eura, a indirektne po osnovu kredita poslovnih banaka – 17,2 milijuna eura. Prema Pariškom klubu povjeritelja i Banci za razvoj Savjeta Europe ima samo direktne obveze i one iznose 616,5 odnosno 487,3 milijuna eura.

Slijedeća je Europska banka za obnovu i razvoj, prema kojoj su direktne obaveze Srbije manje od indirektnih – 113 milijuna eura u odnosu na 348,3 milijuna eura. Ostale komponente za koje je Srbija zadužena, a koje spadaju u direktne obveze jesu prema Međunarodnom udruženju za razvoj (61 milijuna eura), Njemačkoj razvojnoj banci (67,7 milijuna eura), a tu je i kategorija ostale obaveze koja je “teška” 371 milijuna eura.

Što se indirektnih obaveza tiče, tu preostaje da se spomenu dugovi prema Japanskoj agenciji za međunarodnu suradnju (151,4 milijuna eura), Njemačkoj razvojnoj banci (88,2 milijuna eura), Eurofimi (7,2 milijuna eura), Međunarodnom udruženju za razvoj (4,3 milijuna eura), a na osnovu ostalih obaveza Srbija je dužna 20,8 milijuna eura.

Kako navode na portalu Nova.rs ako se pregovori sa Svjetskom bankom uspješno privedu kraju, Srbija će uzeti dodatna tri kredita. Najveći bi iznosio 400 milijuna eura i bio bi namijenjen za unapređenje ekonomije, društvenog razvoja, smanjenja siromaštva i zelene projekte.

Drugi zajam bi vrijedio 35 milijuna eura i bio bi namijenjen za unaprjeđenje tržišta kapitala, a treći kredit, od 75 milijuna eura, bio bi za reformu financijskog menadžmenta. Treba podsjetiti da je Srbija je ranije ove godine već uzela milijardu dolara kredita od Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Nova.rs je poslala upit Ministarstvu financija i Upravi za javni dug o tome kada koja obaveza dospijeva na naplatu u narednom razdoblju, odnosno do kraja ove i tijekom sljedeće godine, ali do pisanja teksta nisu dobili odgovor.