Srbija sljedećih mjeseci s Kinom potpisuje sporazum o slobodnoj trgovini

Autor: Poslovni.hr , 18. srpanj 2022. u 07:00
Foto: Shutterstock

Carine na velik broj prehrambenih proizvoda koji se iz Srbije izvoze u Kinu i dalje su visoke, neke dosežu od 10 do 35 posto, zbog čega je ta hrana nekonkurentna na zahtjevnom dalekoistočnom tržištu.

Sporazum Srbije i Kine o slobodnoj trgovini na neki način je očekivan, jer su ga predstavnici srpske vlade već određeno vreme najavljivali, kaže Katarina Zakić, znanstvena suradnica i načelnica Centra za studije Pojasa i puta u Institutu za međunarodnu politiku i gospodarstvo, povodom vijesti da je počela priprema nacrta tog dokumenta, koji bi trebao biti potpisan do kraja godine. Članovi tima tog instituta prije mjesec dana završili su analizu pod nazivom “Mogućnosti unaprjeđenja gospodarske suradnje NR Kine i Republike Srbije”, u okviru koje su analizirane i trgovina i investicije, piše Politika.

EU najveći ulagač

Kada je riječ o srpskom izvozu na kinesko tržište, Zakić kaže da je on dramatično porastao, i to na milijardu dolara, ali je i uvoz iz Kine dosta povećan, tako da je srpski deficit 3,3 milijarde dolara. ”Najveći porast srpskog izvoza na kinesko tržište dogodio se uslijed izvoza neprerađenog bakra iz Bora, što bi bilo poželjno promijeniti, i pokušati što više izvoziti prerađeni bakar. Srbija izvozi i srebro, rezano i sirovo drvo, vodene pumpe i smrznuto goveđe meso”, navodi sugovornica beogradskog lista.

Zaključak analize jeste da je Srbiji nužan bilateralni trgovinski sporazum s Kinom, u okviru kojeg bi za pojedine grupe proizvoda, za koje Srbija ima mogućnosti za izvoz u Kinu, trebalo tražiti potpuno ukidanje ili smanjenje carina, kako bi se smanjio srpski deficit u trgovini s Kinom. Usporednom analizom pokazalo se da su za neke vrste srpskih proizvoda znatno veće carine u Kini, nego u EU. ”Budući da Kina ima s pojedinim zemljama potpisane bilateralne sporazume u području trgovine, predlažemo da se upravo za one proizvode za koje Srbija ima mogućnosti da budu konkurentni na kineskom tržištu, poput prerađenog i smrznutog voća ili duhana, traži smanjenje ili potpuno ukidanje carina. To za Kinu ne bi bio veliki ustupak, a za Srbiju bi to puno značilo. Dakle, preporuka našeg tima je bio bilateralni sporazum za neke vrste proizvoda, koji je znatno jednostavniji za pregovaranje nego sporazum o slobodnoj trgovini”, objašnjava Zakić. Ona smatra da EU sigurno neće gledati blagonaklono na potpisivanje takvog sporazuma, i takvu reakciju treba uračunati u procjenu rizika koji sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom može donijeti. Srbija najveći trgovinski suficit ostvaruje u trgovini sa zemljama regije, ali je u isto vrijeme i razina trgovine s pojedinim zemljama EU, kao što su Njemačka i Italija, vrlo visoka. Ne treba zaboraviti niti da u Srbiju 60 do 70 posto od ukupnih investicija dolazi upravo iz EU.

Veći obujam robne razmjene

Iz Privredne komore Srbije (PKS) kažu da Kina ima 24 sporazuma o slobodnoj trgovini u izradi, a 16 je potpisano i već na snazi.

“Sporazum o slobodnoj trgovini predviđa smanjenje ili ukidanje uvozne carine za srpske, odnosno kineske proizvode. Ovo će sigurno dovesti do povećanja obujma robne razmjene između dvije zemlje”, navode iz PKS-a. Iako Srbija uživa status najpovlaštenije nacije u trgovini s Kinom, carine na velik broja prehrambenih proizvoda koji se izvoze u Kinu i dalje su visoke, a za neke se kreće od 10 do 35 posto. Ukidanjem tih carina, srpski prehrambeni proizvodi postat će konkurenti na vrlo zahtjevnom dalekoistočnom tržištu.

Komentirajte prvi

New Report

Close