Narodna banka Srbije nastavlja intenzivno povećavati svoje zlatne rezerve. Nedavna kupovina još pet tona zlata, vrijedna 350 milijuna eura, podigla je ukupnu količinu kojom naša zemlja raspolaže na rekordnih – 46,5 tona! Tako su od 2012. zlatne rezerve utrostručene, a Srbija je po tome uvjerljivo na prvom mjestu u regiji.

Zaštita od inflacije
Analitičari smatraju da je to znak građanima da barem dijelom svoje ušteđevine prebace u zlato. Najbolji način je, kažu, zaštititi vrijednost štednje od inflacije.

U 12 godina vrijednost zlata u našim trezorima porasla je pet i pol puta – s 0,6 milijardi eura na 3,3 milijarde eura. Prema podacima Narodne banke Srbije, vrijednost zlatnih rezervi u trezorima NBS čini 11,9 posto naših ukupnih deviznih rezervi.

“Zlato, kao klasa imovine u deviznim rezervama, kroz povijest ima ulogu sigurne imovine, a ta uloga posebno dolazi do izražaja u razdobljima krize. Sa stanovišta središnje banke kao institucionalnog ulagača, zlato je i jamstvo povjerenja u središnju banku, a najčešće služi kao dugoročna zaštita od inflacije – kažu u Narodnoj banci Srbije, prenosi Tanjug.

Prema Georgiju Hristovu, direktoru tvrtke “Taveks gold & silver”, koristi za privatne ulagače od kupnje investicijskog zlata jednake su kao i za nacionalne banke diljem svijeta. Zlato se pokazalo kao učinkovit štit protiv inflacije i sigurna imovina u kriznim vremenima.

“Ako se nacionalne banke štite od inflacije kupnjom tone zlata, isti je učinak ako se osiguraju s, recimo, 10 grama zlata. Investicijsko zlato pokazalo se u proteklih 50 godina kao najsigurnija imovina u odnosu na druga ulaganja poput nekretnina, kriptovaluta, dionica…

Cijena zlata u proteklih 50 godina skočila je za 5800 posto, što znači da je 1000 dolara uloženih u zlata 1971., danas je vrijedio 58.000 dolara. Inflacija je fenomen od kojeg nijedna valuta ne može pobjeći. Zbog toga se središnje banke diljem svijeta osiguravaju kupnjom zlata, kao i privatni investitori – objašnjava Hristov.

Kako objašnjavaju u Narodnoj banci Srbije, na ovaj plemeniti metal teže mogu utjecati kamatne politike različitih monetarnih vlasti, jer kao klasa aktive u strukturi deviznih rezervi, zlato smanjuje rizik kamatnih stopa i doprinosi očuvanju vrijednost ulaganja.

“Niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima imovine u kojoj se drže devizne rezerve, a posebno s rezervnim valutama poput američkog dolara, čini ovaj plemeniti metal korisnom imovinom u svrhu dodatne diversifikacije i pridonosi otpornosti financijskog sustava na šokove iz međunarodnog okruženja – pojašnjavaju u NBS-u.

U posljednje dvije godine u svijetu vlada “zlatna groznica” središnjih banaka koje su kupile više od 2000 tona zlata. Te se kupnje uglavnom odvijaju na istoku, a prednjače Kina i Turska. U Europi najviše kupuju zemlje srednje i istočne Europe poput Poljske, Mađarske, Srbije i Češke.

Ozbiljne rezerve
Hristov kaže da Srbija ima daleko najveće rezerve zlata na zapadnom Balkanu i čak dvostruko više od svih ostalih zemalja zajedno. Čak petnaest puta više zlata od Slovenije drži Srbija.

“Približili smo se Finskoj koja u svojim rezervama drži 49 tona zlata. Osim toga, ispred nas su mnoge druge europske zemlje poput Slovačke (32t), Češke (30t), Cipra (14t), Irske (12t) i mnogih drugih – kaže Hristov.

Narodna banka Srbije dodaje da je prema srpanjskom izvještaju Svjetskog savjeta za zlato Srbija na 54. mjestu u svijetu po količini zlata u deviznim rezervama i na 44. mjestu po udjelu zlata u devizne rezerve.