Priljev doznaka u Srbiju za deset mjeseci 2023. godine iznosio je oko 4,3 milijarde eura, što je dva posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

U 2022. priljev po osnovu doznaka u Srbiju iznosio je rekordnih oko pet milijardi eura, a u 2021. prema podacima Narodne banke Srbije, malo više od 3,6 milijardi eura, piše Forbes Srbija.

Trend rasta
U središnjoj banci su naveli da je nakon pandemije koronavirusa intenziviran rast priljeva doznaka, a na to su utjecali i brojni drugi faktori.

“Nakon pandemije, kada je bilo ograničeno kretanje stanovništva u zemljama u kojima živi pretežni dio srpske dijaspore, od 2022. je intenziviran rast priljeva doznaka, a blaži rast je nastavljen i u 2023. godini. Također, na povećanje priljeva doznaka su utjecali i drugi faktori. Prvo, doznake inače imaju kontraciklični karakter, što znači da u razdoblju kriza, povećane globalne neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija najčešće dolazi i do njihovog rasta”, rekli su za Forbs Srbija u NBS.

Istakli su da praktično ljudi koji žive u inozemstvu, u takvim okolnostima više pomažu svoje članove porodica i prijatelje koji žive u Srbiji.

“Drugo, rast inflacije u 2022. u većini zemalja doveo je do toga da su svi ključni makroekonomski pokazatelji, pa tako i doznake, nominalno povećani. Na kraju, na intenzivan rast doznaka u 2022. utjecao je i povećan broj državljana drugih zemalja koji zasnivaju svoje boravište u Srbiji”, rekli su u  NBS.

Iznos doznaka u 2023. koji je gotovo identičan onom iz 2022. godine realno je manji, smatra Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku. On ističe da je na to najviše utjecala inflacija. “To je realno manje novca zbog inflacije, jer i euro i dolar znatno manje vrijede nego prije godinu, dvije ili tri godine.

Prva stvar koja se primjeti je to da je kod nas vrijednost deviza generalno podcijenjena. Zatim, taj novac koji dolazi u Srbiju prilično ima manju vrijednost i značaj nego 2020. godine, prije vala inflacije”, rekao je Rajić.

Popunjavanje rupa
Prema njegovim riječima, doznake popunjavaju nedostatke u bruto domaćem proizvodu, i donekle smanjuju vanjskotrgovinski deficit. Rajić smatra da će se, nažalost, na duži rok prihodi od doznaka smanjiti.

“Mlađe generacije koje odlaze iz zemlje najčešće su jedino dijete ili eventualno imaju sestru ili brata. Oni novac šalju roditeljima koji su ostali u Srbiji. Kada njih ne bude bilo, neće imati kome slati novac. Tek ćemo idućih godina osjetiti pad priljeva doznaka zbog smanjenog prirodnog priraštaja i velikih migracija u inozemstvo.

Nažalost, odlaze nam najproduktivniji i intelektualno najsposobniji mladi ljudi”, ocijenio je Rajić. Prema ranijim navodima NBS, najveći iznosi na osnovu doznaka dolazili su iz Njemačke, zatim Švicarske, SAD, Austrije, Francuske.