Industrijska proizvodnja u Srbiji u srpnju ove godine porasla je 2,7 posto na međugodišnjoj razini, najviše zahvaljujući proizvodnji električne energije, ali je taj poticaj iscrpljen, navodi se u novom broju mjesečnika Makroekonomske analize i trendovi (MAT)..

“Taj izvor poticaja je iscrpljen, a uzlazni trend rasta može se vratiti samo ubrzanjem proizvodnje prerađivačkog sektora”, poručuju iz MAT-a.

Za razliku od izvoza koji i dalje raste, uvoz, kako se navodi, bilježi pad, što povoljno utječe na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita Srbije.

U prvih sedam mjeseci ove godine približno četiri petine robnog uvoza bilo je pokriveno izvozom (78,7 posto), au samom srpnju 81,3 posto, što je za 5,9 postotnih bodova bolji rezultat u odnosu na isti mjesec 2022. godine. MAT.

Dodaje se da je zbog toga manjak tekućeg računa platne bilance u prvom polugodištu manji za 81,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Inflacija je, kako je istaknuto, smanjena i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, ne samo u lipnju nego i u srpnju 2023. U svibnju, lipnju i srpnju 2023. Srbija je imala, kako se navodi, višu godišnju inflaciju od prosjeka u Europskoj uniji i nižu godišnju inflacijiu od samo jedne njezine članice.

Narodna banka Srbije, podsjetimo, očekuje inflaciju u granicama očekivanja, ponovno tek sredinom iduće godine. Cijene hrane i ugostiteljskih usluga ostaju najveći generatgori rasta cijena u ovoj godini, navodi NBS.

“U svibnju 2023. međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila je 14,5 posto, u lipnju 13,5 posto, a u srpnju 12,4 posto.

Međugodišnja inflacija u svibnju 2023. godine u EU iznosila je 7,1 posto, u lipnju 6,4 posto, a u srpnju 6,1 posto. U odnosu na Srbiju jedino je Mađarska imala veću godišnju inflaciju. “Međugodišnja inflacija u Mađarskoj iznosila je 21,9 posto u svibnju, 19,9 posto u lipnju i 17,5 posto u srpnju 2023.”, zaključuje MAT.