Prihodi koje industrija videoigara ostvaruje u svijetu mjere se stotinama milijardi dolara. I u Srbiji je primjetan rast te industrije. U prilog tome govori i organizacija Međunarodne gaming konferencije koja je održana prošlog petka u Beogradu, navodi RTS.

Kristina Janković, izvršna direktorica Srpske gaming asocijacije (SGA), govoreći za Jutarnji program Radio Beograda 1, iznijela je podatke koji potvrđuju rast industrije videoigara u Srbiji.

Razmjena znanja i iskustava
“U 2021. godini srpska industrija videoigara prihodovala je ukupno 125 milijuna eura, što pokazuje da imamo stabilan rast između pet i deset posto godišnje. U toj industriji zaposleno je 2200 osoba, a zanimljivo je da je među njima 30 posto žena, što nas svrstava na prvo mjesto u Europi po udjelu žena u industriji videoigara. Samo prošle godine video igre nastale u Srbiji preuzete su ili kupljene čak 370 milijuna puta”, objasnila je Kristina Janković za RTS.

Neke od srpskih uspješnijih igara su Armed Heist, niškog tima Sozap, s više od 10 milijuna preuzimanja, igre beogradskog studija Two Desperados imaju preko 30 milijuna preuzimanja, a Nordeusova igra Top Eleven 2020. godine zabilježila je 250 milijuna preuzimanja, što je svrstava među najuspješnije mobilne sportske igre na svijetu.

Razvoju industrije videoigara na globalnoj razini najviše pomažu državni fondovi posvećeni financiranju mladih timova i gaming projekata.

“Italija je prije dvije godine izdvojila četiri milijuna eura, a prošle godine 10 milijuna eura, Njemačka čak 50 milijuna eura i to je naravno rezultiralo ogromnim skokom objavljenih igara.

Srbija je lider u regiji kada je riječ o razvoju industrije videoigara, Hrvatska je odmah iza nas, ali u cijeloj regiji vlada veliko zanimanje za svojevrsno regionalnog umrežavanja koje bi vodilo snažnijem nastupu na globalnoj razini”, istaknula je Janković.

Međutim, unatoč stalnom i stabilnom razvoju industrije videoigara, Srbija još uvijek zaostaje za razvijenijim europskim zemljama.

“Ako pogledamo, na primjer, Švedsku ili Finsku, mi se trenutačno nalazimo na mjestu na kojem su te zemlje bile prije deset godina.

Švedska industrija videoigara samo je prošle godine zabilježila prihod od 3,3 milijarde eura, ali to se može nadoknaditi razmjenom znanja i iskustava. Moramo stalno učiti od razvijenijih zemalja kako bi naš napredak bio još brži”, objasnila je Janković.

Ne rade samo programeri
Na razvoj industrije videoigara u Srbiji može utjecati i snažnija uloga države kroz ulaganja i razvoj obrazovanja, ali i roditelji koji mogu postati pravi pokretači ako prepoznaju budućnost svoje djece u razvoju te industrije. U njoj rade ne samo programeri, već i razne vrste digitalnih i klasičnih umjetnika (modelari, ilustratori, animatori), ali i dizajneri igara, stručnjaci za marketing i drugi.

“Moramo promijeniti svijest ljudi da shvate kako je to doista jedna ozbiljna industrija, kao i zanimanje, da se roditelji ne plaše djecu poslati na fakultete koji će ih usmjeriti prema tom putu, već je to stvarno prilika da se bave divnim i kreativnim poslom”, rekla je Janković.