Prihodi domaćinstava u Srbiji u novcu iznosili su u prosjeku 85.466 dinara mjesečno za 2023. godinu. Najviše izdvajamo za hranu i bezalkoholna pića, stanovanje i režije zauzimaju sve značajnije mjesto u raspodjeli troškova, dok se najmanje novca izdvaja za obrazovanje, pokazuje analiza Republičkog zavoda za statistiku koju prenosi Nova ekonomija.

Najveći dio prihoda je iz redovnog radnog odnosa 52,5 posto (46.114 dinara), mirovine 30,9 posto (27.155 dinara) i prihoda od poljoprivrede četiri posto (3.554 dinara).

Beograd na vrhu

S druge strane, prihodi u naravi iznosili su 2,8 posto ukupnih primanja (2.507 dinara).

Gledajući primanja iz redovnog radnog odnosa, u prosjeku su u 2023. godini iznosila 46.114 dinara, a gledano po regijama, prosječna primanja iz redovnog radnog odnosa bila su 60.192 dinara u Beogradu, 43.893 dinara u Vojvodini, a oko 39.000 dinara u Središnjoj i Istočnoj Srbiji.

Promatrajući regije u Srbiji, zaključuje se da:

U Beogradu je prosječni prihod kućanstva u novcu prošle godine iznosio 100.061 dinar, od čega 59,5 posto iz redovnog radnog odnosa, a 30 posto iz mirovine.

U Vojvodini su prosječni prihodi kućanstva u novcu prošle godine iznosili 82.138 dinara, u čemu su prihodi od redovnog poslovanja “osnovica” od 52,6 posto, 31 posto od mirovina, ali ovdje posebno “iskaču” prihodi od poljoprivrede, koji sudjeluju s 5,1 posto u ukupnim novčanim primanjima Vojvođana.

Nasuprot tome, regija Šumadije i zapadne Srbije i region istočne i južne Srbije bilježe relativno slične brojke, a prosječan novčani prihod domaćinstva je oko 78.000 dinara, procentualni udjel prihoda od zarade je nešto ispod 50 posto, ali prihodi od poljoprivrede, lova i ribolova veći nego u ostalim dijelovima Srbije – s više od šest posto ukupnog sudjelovanja.

Osobna potrošnja domaćinstava iznosila je u prosjeku 88.244 dinara mjesečno za 2023. godinu.

Gledajući osobnu potrošnju po regijama, troškovi u Beogradu iznose 97.276 dinara, u Vojvodini 85.583 dinara, u Šumadiji i zapadnoj Srbiji 85.315 dinara, a u regiji istočne i južne Srbije oko 83.469 dinara.

Za razliku od zapadnoeuropskih trendova, hrana i bezalkoholna pića čine najveći dio potrošnje – 36,8 posto (32.416 dinara), posebno u seoskim sredinama gdje domaćinstva izdvajaju veći postotak prihoda za osnovne životne namirnice.

Rast cijena osnovnih životnih namirnica značajno je utjecao na povećanje ove stavke u posljednjih nekoliko godina, o čemu je Nova ekonomija već pisala.

Drugi najveći izdatak su troškovi stanovanja i režije – na koje domaćinstva mjesečno izdvajaju u prosjeku 14.405 dinara, što je oko 16,4 posto njihove ukupne potrošnje.

Ova stavka je posebno visoka u Beogradu i drugim većim urbanim sredinama. Također, i ovdje je rast cijena energije tijekom prošle godine pridonio rastu ove kategorije rashoda.

Treća po veličini stavka izdataka kućanstava je prijevoz, za koji se u prosjeku mjesečno izdvaja 7.710 dinara, što je 8,7 posto ukupne potrošnje.

Ova kategorija uključuje troškove goriva, održavanja vozila i javnog prijevoza, a troškovi prijevoza znatno su veći u regijama sa slabijom infrastrukturom javnog prijevoza.

Pokretač ekonomije

Domaća potrošnja inače je najvažniji pokretač srpske ekonomije. Nedavno je objavljeno kako je srpski BDP realno porastao 3,1 posto u trećem tromjesečju 2024. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast potrošnje ponajprije generira srpska maloprodaja koja drugu godinu zaredom ima iznadprosječan rast, a taj će se trend i nastaviti. Prognoze rasta ekonomije optimistične su. Europska komisija revidirala je nedavno prognozu rasta BDP-a Srbije za 2024. te da u jesenskom izvješću predviđa rast od 3,9 posto ove godine, dok je u proljetnoj ekonomskoj prognozi iznosila 3,5 posto.

EK navodi da je prognoza rasta BDP-a za 2025. godinu 4,2 posto, a za 2026. 4,3 posto, te istaknuo da će država nastojati održati taj tempo.