Iako se gospodarske prilike u svijetu pogoršavaju već treću godinu zaredom i unatoč velikim šokovima na bankarskom tržištu početkom ožujka, čini se da globalna ekonomija uspješno izbjegava najgori mogući scenarij – eskalaciju financijske krize do neodrživih razina. No, je li stvarno tako?

Prelijevanje krize
Stručnjaci kažu, sve ovisi gledamo li globalno, Europa ili Srbija ili regija, ocjena je jasna ukratko. “Klin krize prelijeva se na malo i srednje poduzetništvo!”

Veliki će otpustiti dio ljudi, prolongirati otplatu dugova, a ostali će ispaštati, pogotovo neke djelatnosti. Sve ovisi jer su neke karakteristike tih gospodarstava dosta različite. Ono što možemo reći, na globalnoj razini mala i srednja poduzeća puno jače osjećaju inflaciju.

Mala i srednja poduzeća koja nemaju kapital i imovinu velikih tvrtki su u priličnoj škripcu, a za nova ulaganja koja spremaju kapital je poskupio, a manevarski prostor sve manji, ocjenjuje za Blic Biznis Dragoljub Rajić, direktor Mreže za poslovnu podršku i nastavlja: Zbog pada kupovne moći, velike tvrtke produžuju i rok podmirenja obveza. Klin krize prelijeva se na mala i srednja poduzeća, velika poduzeća će otpustiti dio ljudi, ali problem malih i srednjih poduzeća je radna snaga. Oni se ljudi odriču posljednji.

Zaduženost državnih poduzeća prema privatnicima raste. Tvrtke ne mogu posuđivati ​​novac kako bi premostile jaz i imamo vrlo tešku situaciju. Pritisak u poduzećima raste na menadžment. Imate ljude koji su nezadovoljni visinom primanja, a povećanja koja su bila ne mogu pratiti inflaciju.

Mala i srednja poduzeća gube zaposlenike, idu tamo gdje dobiju više novca. Tko je na udaru? Kod nas su to, kaže Rajić, tekstilna industrija, industrija namještaja, dio IT sektora koji je izgubio projekte, primjerice u autoindustriji, pala je prodaja i više se ne ulaže u IT projekte, a naše outsource tvrtke su gubljenje.

Ti se trendovi u IT-u kod nas brzo šire, a kod drugih ne tako brzo, ocjenjuje. Sada je klin za kreditiranje puno oštriji i veliko je pitanje hoćete li potonuti ili ne. Postoje i drugi trendovi koje možemo iskoristiti. Sve veći promet robe ide preko Srbije, jesmo li spremni ili ne, pitanje je željeznice. Tu bismo kao tranzitna zemlja mogli povećati prihode. Uvijek ima grana gdje se možeš kompenzirati, zaključuje.

Rast BDP-a
U prvom kvartalu ove godine BDP je ostvario rast od 0,7 posto, što je bolje od očekivanja, objavila je ovih dana Vlada Srbije.

Područja zaslužna za rast BDP-a su industrija i poljoprivreda, istaknula je premijerka Brnabić i dodala da su klimatski uvjeti ključni u području poljoprivrede.