Rijetki su ratari koji su dugo zadržavali pšenicu kod sebe, više se to dešava sa skladištarima, koji su kupovali pa očekivali da će prodati po većoj cijeni.

Prema posljednjim podacima Produktne burze u Novom Sadu, pšenicom se slabo trgovalo, uz cijenu od 19,5 dinara po kilogramu bez PDV-a. S druge strane, konkurencija na tržištu neprestano raste u trci Rusije i Ukrajine da prodaju svoje zalihe.

Tajming prodaje
Stoga su, prema riječima Sunčice Savović, direktorice Udruženja Žita Srbije, domaći ratari ove godine u ogromnom problemu, ali država nije jedina kriva za takvo stanje. Naime, ona ističe da ratari pšenicu nisu prodali ni kada je cijena bila znatno veća nego što je sada slučaj, što je za posljedicu imalo stvaranje još većeg disbalansa nagomilavanjem dodatnih viškova robe.

“Država je u sklopu odluka koje je donosila prošle godine zaslužna za prijelazne zalihe od 700.000 tona koje imamo od uroda iz 2022, a za sve ostale viškove zaslužne su pogrešne tržišne odluke vlasnika robe. One su legitimne, jer svatko ima pravo odlučiti da li će i kada prodati svoje proizvode.

Ipak, suština je da, čekajući visoke cijene, vlasnici robe nisu prodali pšenicu u žetvi kada je bila 35 dinara, ali ni do kraja studenog prošle godine, kada je dostizala 40 dinara za kilogram”, ističe Savović.

Ona dodaje da će, unatoč kolebanjima ratara da li da obnove usjeve, pšenica biti posijana, ali na površinama manjim nego godinu dana ranije. Suprotno od Savović, predsjednik Nezavisnog udruženja poljoprivrednika Jovica Jakšić tvrdi da zalihe nisu rezultat zastoja u prodaji kod samih proizvođača, već prije punih skladišta.

“Kada bi ratari znali koja će cijena pšenice kada biti, ne bi bili u njivama već bi bili brokeri. Proizvod prodajemo onda kada nam je potreban novac, jer imamo kredite, obveze i zaduženja, pa u skladu s rokovima i prodajemo. Rijetki su ratari koji su dugo zadržavali pšenicu kod sebe, više se to dešava sa skladištarima, koji su kupovali pa očekivali da će prodati po većoj cijeni, kako bi napravili razliku kao što je bila prethodnih godina”, kaže Jakšić.

Agroekonomski analitičar Žarko Galetin, podsjeća da su prosječni proizvođači pšenice trenutno na nuli, a da neminovno ima i onih koji su poslovali u gubitku. Srpski ratari zato ovih dana zahtijevaju da država što prije poduzme određene mjere, jer je, kako tvrde, sama uništila vlastito tržište zabranom izvoza, grubo narušila tržišnu ekonomiju i stvorila velike zalihe žitarica

Ratarska udruženja iz Pančeva priopćila su kako je prošlogodišnja zabrana izvoza žitarica i uljarica dovela do velikih zaliha i pada cijene tih kultura.

Visoki troškovi
Organizacije “Pančevački ratari”, Asocijacija “Agrarni Forum” i udruženje “Građanska Neposlušnost” su navele da je cijena pšenice pala sa 45 na 19 dinara po kilogramu i da se tom cijenom i prosječnim prinosom ne može postići ni 70 posto troškova proizvodnje.

“Osnovna materijalna supstanca se naveliko troši i već sutra može doći do obustave proizvodnje, ili ćemo i dalje sijati u korist vlastite štete dok potpuno ne propadnemo – bankrotiramo. Mnogi su već ušli u ‘spiralu smrti’ jer ne mogu da vraćati kredite bankama i tako došli u dužničko ropstvo, jer im sada banke rasprodaju imanje i poljoprivredno zemljište u bescjenje da bi naplatili dugovanja”, navodi se.

“Država stoji po strani i samo promatra tiho umiranje proizvođača ne pokazujući nikakav interes za spas ratara. Pošto se ovih dana u Skupštini razmatra usvajanje budžeta Srbije – smatramo da agrarni budžet mora biti deset posto proračuna Srbije – koliko agrar doprinosi stvaranju bruto društvenog proizvoda.

Tada bi bilo dovoljno novca za isplatu subvencija ratarima, odnosno direktna davanja od 400 eura u dinarskoj protuvrijednosti po hektaru, kao što je u EU”, ističu srpski ratari.