Rat u Ukrajini smanjio je plasman poljoprivrednih proizvoda i hrane iz Srbije na tržište Rusije, ali se istovremeno bilježe slučajevi da se roba srpskim izvoznicima plaća unaprijed što je trend koji će se nastaviti, smatraju stručnjaci.

U kragujevačkoj mljekari Kuč, koja svoje proizvode izvozi u Rusiju, ističu da kupac iz te zemlje od početka rata u Ukrajini puni iznos narudžbe plaća unaprijed, odnosno 20 dana prije isporuke, piše Danas.

Prema riječima Jezdimira Kuča, vlasnika tvrtke, kupac robu dobiva na ulazu u mljekaru i preuzima rizik prijevoza. S druge strane, od početka napada Rusije na Ukrajinu, prepolovljene su količine proizvoda koje ta mljekara isporučuje ruskom tržištu.

Olakšano poslovanje
Ranije su mliječni proizvodi otpremani dva do četiri puta mjesečno, dok se sada isporučuju jednom ili dva puta. No, kako objašnjava Kuč, narudžba za svibanj je povećana.

Da će se srpski izvoznici, među kojima ima dosta onih koji se bave prodajom poljoprivrednih proizvoda i hrane, suočiti s naglim smanjenjem izvoza u Rusiju zbog rata u Ukrajini stručna javnost upozoravala je od početka sukoba.

Prijevoz robe zbog rata više se ne odvija preko ukrajinskog teritorija već dužim putem preko baltičkih zemalja. To poskupljuje cijenu transporta, a problem je i to što su ruske banke isključene iz SWIFT sustava platnog prometa.

Stručnjake ne iznenađuje da su se promijenile okolnosti trgovine u ratnim uvjetima i navode da je to nova pogodnost s kojom se susreću srpski izvoznici na ruskom tržištu. Agroekonomist Milan Prostran kaže za Danas da je činjenica kako ruski kupci, poput onih u mljekari Kuč, robu plaćaju unaprijed dobra stvar koja u velikoj mjeri olakšava poslovanje i daje sigurnost izvozniku.

’Problemi će se nastaviti’
”Ranije uglavnom nije bio slučaj da se unaprijed plati cjelokupna količina robe, ali su se očito uvjeti trgovanja promijenili. Srpskim izvoznicima svakako je značajno da novac dobiju što prije. Takav aranžman je najsigurniji i sigurno donosi benefit našim tvrtkama koje izvoze u Rusiju”, objašnjava Prostran.

Kada je pak riječ o padu potražnje za proizvodima iz Srbije, pa tako i mlijeka, od strane ruskih kupaca sugovornik Danasa navodi da je to logična posljedica poskupljenja i težeg transporta robe do krajnjeg cilja u Rusiji.

”Transport poljoprivrednih proizvoda i hrane u Rusiju iz naše zemlje uglavnom se obavlja cestovnim prometom, odnosno kamionima. Prvi problem je u tome što je gorivo znatno poskupjelo, a drugi da se prijevoz više ne može obavljati kroz područje ratom zahvaćene Ukrajine već mora ići okolo, što dodatno usložnjava situaciju i povećava troškove.

Zbog toga se naručuju manje količine robe nego što bi to bio slučaj u normalnim okolnostima. Na žalost, smatram da će taj trend smanjenih isporuka biti prisutan i dalje čak i kada se ratna zbivanja u Ukrajini završe. Jednostavno, tenzije će trajati i nakon toga, što znači da će se problemi u trgovini nastaviti”, ističe Prostran.

Vojislav Stanković, stručnjak za poljoprivredu, veći je optimist i ističe da bi se situacija s izvozom srpske robe u Rusiju mogla vratiti u normalu već za mjesec dana.

”Očekujem da će se aktualna kriza do tada stišati i na vojnom i na političkom planu što će omogućiti da se izvoz iz Srbije u Rusiju vrati na razinu kakva je bila prije početka rata u Ukrajini.

Do naglog pada izvoza proizvoda, poput mlijeka, očito je došlo zbog povećanja cijena transporta. Sreća u nesreći je svakako to što sada naši izvoznici mogu računati s tim da će im roba biti plaćena unaprijed, što je u potpunosti u njihovom interesu”, rekao je Stanković.

Inače, iz Srbije se u Rusiju najviše izvoze jabuke (9%), gume za putničke automobile (6%), hulahop čarape (4%), papir i karton (4%), lijekovi (4%).

Srbija je u prvom dijelu 2021. godine u Rusiju najviše izvozila jabuke, mladi sir, jagode, smrznute višnje i maline, ali i hranu za kućne ljubimce, sadnice voća, sjemenski kukuruz i soju. Rusija nije među najvećim trgovinskim partnerima Srbije, najveću robnu razmjenu ostvaruje s EU, a zatima sa zemljama Cefte.