Međugodišnji skok bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju iznosio je 4,7 posto, ponajviše zahvaljujući snažnom rastu građevinskog sektora od 14,2 posto, objavio je Republički zavod za statistiku.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo zabilježili su najsporiji rast u prvom tromjesečju ove godine – s porastom od samo 0,2 posto. Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a u prvom kvartalu 2024. od 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Rast investicija
Promatrano po djelatnostima, u prvom tromjesečju značajan realni rast bilježe sektori trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila, prijevoz i skladištenje te usluge smještaja i prehrane.

Djelatnost Informiranje i komunikacije u prvom je tromjesečju porasla za 6,1 posto, pokazuju podaci RZS-a. Promatrano po agregatima potrošnje bruto domaćeg proizvoda, u prvom tromjesečju 2024. realni rast zabilježen je u svim područjima: izdaci za krajnju potrošnju kućanstava porasli su za 4,4 posto, izdaci za krajnju potrošnju neprofitnih institucija koje pružaju usluge kućanstvima (NPID) za 5,1 posto, a krajnja potrošnja države za 3,6 posto.

Porasle su i bruto investicije u dugotrajnu imovinu (skok od 7,3 posto), izvoz roba i usluga (za 1,1 posto), dok je “brži” uvoz roba i usluga – ukupno 3,2 posto, pokazuju podaci RZS-a.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo porasla je u prvom tromjesečju samo 0,2 posto, što je najlošiji rezultat od svih sektora, pokazuju posljednji podaci o bruto domaćem proizvodu. Glavni razlog ovih (relativno) loših rezultata je visoka prošlogodišnja osnovica, budući da je u prva tri mjeseca 2023. poljoprivreda zabilježila rast od 8,6 posto.

Ta visoka osnovica rezultat je pak “minusa” prethodnih godina. Pravu sliku ovogodišnje “klackalice” imat ćemo tek kada stignu podaci za iduće tromjesečje – tako da još uvijek nema mjesta pesimizmu.

Ekonomist Saša Đogović za Novu ekonomiju objašnjava da s prognozama treba malo pričekati, barem dok ne budu objavljeni podaci za drugi kvartal. Kaže da bi urod voćara mogao popraviti ukupnu sliku ovog važnog sektora.

“Ove godine očekujem blagi rast poljoprivrede ili manji podbačaj, ali treba pričekati izvješće za drugi kvartal – kada će sve biti jasnije”, kaže Đogović. Prema posljednjim (preliminarnim) projekcijama nadležnih, poljoprivreda će tijekom 2023. rasti ukupno devet posto.

U prethodne dvije godine sektor koji nas hrani bilježio je značajne gubitke (otuda i niska baza): 2021. na međugodišnjoj razini manji je za 5,7 posto, a 2022. za čak 7,8 posto.

Poljoprivreda zakočena
Ako pogledate ove podatke, onda ne čudi što je Srbija postala ovisna o uvozu hrane, kaže Branislav Gulan, agroekonomski analitičar.

“Prema očekivanjima, ove bi godine rast poljoprivrede trebao biti oko šest posto. Već se godinama nitko u vrhu vlasti ne uzbuđuje pretjerano činjenicom da je poljoprivredna proizvodnja u posljednja tri i pol desetljeća, do pandemije, u prosjeku rasla samo 0,45 posto godišnje. Kako sadašnja Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja ističe 31. srpnja 2024. godine, sada je najavljena izrada nove od strane nadležnih iz Vlade Srbije, dodaje Gulan.

Prema analitičarima, osim neizvjesne poljoprivredne sezone, na inflaciju u Srbiji u drugom dijelu godine utjecat će i očekivano poskupljenje transporta i nafte, što bi se sigurno negativno odrazilo na rast domaćih cijena..

U Srbiji je 2023. godine u jesen zasijano 726.436 hektara, što je u odnosu na prošlu godinu manje za 16,8 posto, pokazuju podaci RZS-a. U odnosu na desetogodišnji prosjek jesenske sjetve (2013.‒2022.) površine pod pšenicom manje su za 8,4 posto.